RANO PROLJETNO MEDONOSNO BILJE: Sa jednog hektara bademovog voćnjaka, pčele mogu da prikupe oko 150 kg meda

U rano proljetno medonosno bilje spadaju: lijeska, badem, drijenjak, kukurjek, mišjak (mišjakinja), imela, čempres, tuja, joha (jošika), visibaba, šafran, jagorčevina, kopriva mrtva, maslačak, ljubičice, zumbul, čestoslavica (veronika), šumarica ili sasa, plućnjak (svatovac), gorocvijet, mlađa, zlatica (zlatocvijet, ledinjak proljetni), podbjel, šljiva crvenolisna, crni trn (trnjina), ruzmarin, kajsija marelica, vrbe, šimšir, ribizla…

LIJESKA OBIČNA DIVLJA

(Corylus avellana L.)

U rano proljeće prva među šibljem
daje dragocijeni polen

Lijeska obična divlja (Corylus avellana L.) i lijeska šumska (Corylus silvatica L.) je visoki listopadni šib koji raste grupisano u, manje-više, svim krajevima u šumama, šikarama i po živicama, kao dugovječna biljka.

Listovi su veliki i testerasti po rubovima.

Razlikuju se muški i ženski cvjetovi. Muški cvjetovi su u obliku visećih duguljastih i valjkastih resa, a ženski su u malim cvastima u zbijenim skupinama iz kojih se naziru žigovi.

Cvjetaju od polovine drugog i tokom trećeg mjeseca. Isti šib cvjeta oko sedam dana. Ne daje nektar, nego samo polen, koji se ocjenjuje ocjenom 2. S obzirom na to da u rano proljeće cvjeta prva među šibljem dajući dragocijeni polen, od izuzetnog je značaja u pčelarstvu.

Plodovi su koštunjavi lješnici, čvrstog oklopa sa jezgrom bijele boje, finog ukusa i ugodne arome. Konzumira se odmah poslije sazrijevanja u sirovom stanju, a kasnije i u raznim poslasticama.

Razmnožava se sjemenom-lješnikom i vegetativno.

LIJESKA PITOMA

(Corylus sativa)

Dobra za kolače i pčele

Pitoma lijeska je kao i divlja – listopadni šib koji se sadi u baščama u dekorativne svrhe i plantažama za industrijsku upotrebu širokog spektra. Stablo je glatko, visine do 5 m, savijenih grana, koje se uzgaja kao voćka.

Razlikuju se sorte sa zelenom i crvenom bojom lista. Listovi su dosta krupni, ovalnosrcoliki, šiljasti, dvostruko zupčasti, a odozdo dlakavi.

Muški cvjetovi su rese žute boje koje se javljaju već u devetom mjesecu, a ženski, odvojeni od muških, u prvom i drugom mjesecu.

Prosječno cvjeta od 16. februara i tokom marta. Razlika između najranijeg i najkasnijeg cvjetanja može biti i do 36 dana. Ne daje nektara, ali daje dosta polena sa ocjenom 4.

Plodovi pitome lijeske, lješnici, su krupniji, izuzetno ukusne jezgre. Razmnožava se vegetativno, zagrtanjem novih izdanaka oko korjena i presađivanjem nakon godinu-dvije, polaganjem šipki u jarak poput loze, i sjemenom-lješnikom, koje treba u jesen staviti u pijesak, a saditi u proljeće. Pri uzgoju stabalceta, razviće se tri ili više izbojaka, a ostave se najviše 5. Režu se samo ljeti. Podmlađivati najviše 10 godina.

LIJESKA PITOMA VELIKA CRVENOLISNA

(Corylus maxima purpurea Rehd.)

Izuzetno značajna biljka
za rani razvoj pčelinjih društava.

Ovo je druga sorta pitome lijeske – listopadni grm ii visoki šib poput manjeg drveta, najčešće sa više grupisanih stabala, visine do 10 m.

Sve karakteristike su, manje-više, kao i kod Corylus sative, obične pitome lijeske.

Listovi su naizmjenični, širokoovalni, kratko šiljasti, nejednako dvostruko zupčasti, pri osnovi, manje-više, srcoliki, sa 7-8 pari nervatura, na kratkoj dršci i tamnocrveni.

Lijeska prije procvjeta, nego što olista, još u januaru ili februaru, a u dugim i hladnim zimama, u martu. Cvjetanje jednog stabla traje oko 7 dana.

Ocjena za polen je 3. Polen sadrži oko 30% bjelančevina. Izuzetno je značajna proljetna biljka za rani razvoj pčelinjih društava.

Uzgaja se kao i Corylus sativa, kao dekorativna biljka pojedinačno ili u grupama u dvorištima i na pčelinjacima kao živa zaštitna ograda od jakih vjetrova.

BADEM, BAJAM PITOMI OBIČNI

(Amygdalus communis L)

Sa jednog hektara bademovog voćnjaka,
pčele mogu da prikupe oko 150 kg meda

 

Badem je dugovječna listopadna voćka porijeklom iz Male Azije  – Mesopotamije, voćka primorskih krajeva, a dobro uspijeva i u kontinentalnim područjima. Visina stabla je do 10 m sa razgranatom krošnjom i dosta rijetkim granama.

Kod pitomih sorti grane su bez trnja, a kod divljih su trnovite. Grančice su crvenkaste i gole. Listovi su jajoliko lancetasti, sjajni i glatki, ravnog oboda i fino testerasti.

Prosječan početak cvjetanja je 23. 3., tako da cvjeta od trećeg do četvrtog, pa i do petog mjeseca –u  trajanju od skoro 70 dana. Među sortama ima ranocvjetajućih i kasnocvjetajućih, zbog razlika u nadmorskim visinama, zbog čega period cvjetanja pada i u zimski period, kada je dan kratak i relativno hladan.

Badem prije pocvjeta nego što prolista. Cvjetovi su mu krupni, bijele do blijedocrvene boje, na kratkim peteljkama, najčešće po dva cvijeta zajedno, a rjeđe po jedan ili tri.

U primorski krajevima cvjeta već u prvom mjesecu, kada je opasnost od smrzavanja cvijeta vrlo moguća, a i pčele u to vrijeme rijetko izlijeću, tako da se paša teško može iskoristiti, a mnoge pčele zbog hladnoće i stradaju.

Ocjena za nektar je 3, a za polen 2, od mogućih 5.

Slatki badem daje duleis – bezbojni prašak koji je oko 200 puta slađi od šećera.

Sa 1 ha površine bademovog voćnjaka, pčele mogu da prikupe oko 150 kg meda. Nektar badema sadrži 16-31 % šećera. Bademov med je odličnog kvaliteta.

Badem se sadi pojedinačno, u dvorištima kao ukrasno drvo, a i u baščama i vrtovima i u kontinentalnim krajevima.

Plodovi badema su koštunjavi, a jezgra je ukusna i hranljiva. Pitomi bademi su sa slatkom, a divlji za gorkom jezgrom, zbog prisustva heterozida-amygdalozida, koji se upotrebljava u farmaciji. Od badema se dobija i kvalitetno ulje za preciznu mehaniku.

Razmnožava se sjemenom i spada u jestivo i ljekovito bilje.

(Arhiv Bh pčelara)