Pčelar podnio tužbu zbog „glifosata” u medu

Jedan njemački pčelar morao je po nalogu državne službe za kontrolu hrane da uništi četiri tone meda jer je u njemu pronađen herbicid „glifosat”. Količine ostataka bile su 152 puta veće od dozvoljene granice.

Zbog pretrpljene štete pčelar se prošle godine obratio i sudu. Od poljoprivredne kompanije koja je koristila „glifosat” na svom posjedu, u blizini njegovih košnica, zahtijevao je odštetu od 70.000 evra, prenosi RBB navodeći da bi epilog ove priče uskoro mogao da bude poznat, a da je suđenje zakazano za 29. juli ove godine.

„Glifosat” je totalni herbicid koji suši biljku. Nezaobilazan je i masovno se primjenjuje u evropskoj poljoprivred. Njime se uništavaju korov i ostale nepoželjne biljke na poljoprivrednom ali i nepoljoprivrednom zemljištu. Poslije vrlo kratkog perioda, dva-tri dana, biljka počinje da se suši a poslije tri nedjelje ona je potpuno suha – kao sijeno.

Kako je „glifosat” dospio do meda i to u ovako velikim koncentracijama?

Stručnjaci napominju da je ovo teoretski moguće.  Pčele idu na maslačak ili neko druge vrste livadskog bilja koje su u suštini korov. Ako je vlasnik te livade istretirao „glifosatom” ovakvu površinu, kako bi je pripremio za sadnju neke kulture, pčele su u kratkom periodu, od nekoliko sati, mogle da „pokupe” „glifosat” zajedno sa polenom.

Ali mišljenja su podijeljena kada je riječ o tome da li će  ovaj pčelar uspjeti da nadoknadi štetu, budući da je primena „glifosata” i dalje dozvoljena. U slučaju kada se koriste insekticidi to mora da bude najavljeno kako bi pčelari zatvorili pčele. Ako poljoprivrednik tretira voćnjak u cvijetu, a to nije najavio i dođe do pomora pčela, u tom slučaju se može tražiti odgovornost vlasnika.

Iako su po pisanju njemačke štampe ovakva prekoračenja ostataka pesticida u medu „pojedinačni slučajevi”, što tvrde i u njihovom ministarstvu poljoprivrede, pitanje upotrebe ozloglašenog „glifosata” ponovo je aktuelno.

Zabrinutost javnosti u pogledu štetnosti takvih preparata pojavila se prije više od pet godina kada je Svjetska zdravstvena organizacija objavila da je „vjerovatno kancerogen za ljude”. U međuvremenu, prošle godine Američka agencija za zaštitu životne sredine saopštila je da su istraživanja pokazala da „nema opasnosti od upotrebe ove aktivne materije po zdravlje ljudi”. Rojters je prenio da nije kancerogen ako se koristi prema uputstvima i na adekvatan način.

Kako piše portal „Agroklub”, neizvjesnost oko njegove upotrebe u EU i dalje raste. Za sada je jedino poznato da je upotreba „glifosata” dozvoljena do kraja 2022. godine, a za 17 mjeseci očekuje se donošenje odluke da li će odobrenje za njegovu prodaju biti obnovljeno. Dok pokret zelenih insistira da nije dovoljno da ova aktivna supstanca bude samo zabranjena, već da to treba da važi i za uvoz hrane koja je sadrži, evropski poljoprivrednici mahom izražavaju nezadovoljstvo tvrdeći da im je egzistencija ugrožena jer ne postoji djelotvorna zamena za „glifosat”.

Da li za ovaj herbicid postoji alternativa u savremenoj poljoprivredi?

– Jako teško, gotovo nemoguće. Nezamislivo je kako će se suzbijati korov u višegodišnjim zasadima ili na strnjištima. Da se vratimo na nas, ne možete danas naći radnu snagu da obere malinu, kako ćete je naći da okopa hiljadu hektara – kaže za „Politiku” Milan Stević, profesor s Katedre za pesticide Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu.

Iako postoje mašine, one ne mogu da ga zamijene u potpunosti jer višegodišnji korovi imaju takozvane rizome, podzemne organe koje mašine samo izlome i tako praktično nekada potpomognu umnožavanju.

Zbog toga je, dodaje naš sagovornik, ovo izuzetno nezahvalno pitanje. Kako kaže, s jedne strane postoji pritisak da „glifosat” bude zabranjen zbog određenih nepoželjnih efekata, dok sa druge strane postoji ogromna potreba da on bude u biljnoj proizvodnji jer nema takvih herbicida koji uništavaju sve korove a ostavljaju zemljište čisto i spremno za sjetvu i najosjetljivijih gajenih vrsta.

– U tom smislu ne vidim šta je alternativa „glifosatu”, teško mi je da zamislim savremenu biljnu proizvodnju bez njega. Naravno, ne može se u ovom trenutku predvidjeti da li će on biti potpuno zabranjen ili će biti određenih ograničenja u primjeni. Da je on na lošem glasu – jeste, a kakva je njegova sudbina to ne znamo – kaže naš sagovornik. Objašnjava i da je njegova primjena široko rasprostranjena ne samo u poljoprivredi, koristi se za uništavanje korova tamo gdje ne smije da ga bude: pored pruga, puteva, na aerodromskim pistama, kod dalekovoda…