Naučna istraživanja: Kod pčele varoa mijenja aktivnost 455 gena, a nozemoza 57

Istraživanje sprovedeno od INRA (Francuski nacionalni institut za istraživanje iz agrikulture) je istraživalo efekte parazitarnih bolesti na medonosne pčele iz košnica u AvignonuMedonosne pčele (Apis mellifera) oboljele od nametničke gnjide, Varroe Destructor, ili mikrosporidije, Nosema ceranae, prolaze kroz promjene hemijskog profila kože i mozga, pokazalo je istraživanje objavljeno u naučnom časopisu BMC Ecology. I pored toga, oboljele pčele nisu odstranjivane iz roja, što prema tvrdnjama autora istraživanja, podržava hipotezu da su spomenute pčele samovoljno napuštale roj kako bi spriječile daljnje širenje infekcije.

Istraživanje sprovedeno od INRA (Francuski nacionalni institut za istraživanje iz agrikulture) je istraživalo efekte parazitarnih bolesti na medonosne pčele iz košnica u Avignonu. Pojedinačne pčele su bile inficirane ili s ektoparazitom Varroom, koja živi na tijelu, ili s endoparazitom Nosemom, koja napada organizam, a potom uvedene u košnicu. Nakon nekoliko dana, praćeni su efekti infekcije na pčele i njihovo ponašanje.

Parazitarne bolesti dovode do promjena u nivoima aktivnih gena u mozgovima inficiranih pčela. Varroa mijenja aktivnost 455 gena, uključujući gene važne za GABA-receptor i lučenje serotonina, dok je N. ceranae utjecala na 57 gena. Na dvadeset gena su podjednako utjecala obje infekcije. Nekolicina oštećenih gena utječe na oksidativni stres, neuronsku funkciju i traganje za hranom. Oboljele pčele su takođe bile podložnije viralnim infekcijama, što je dodatno otežavalo njihovo stanje.

Hidrokarboni na vanjskom sloju zadku odaju poseban “porodični” miris koji omogućava prepoznavanje među pčelama iz istog roja. Iako su infekcije promijenile nivoe ovih hemikalija, ostale pčele su se prema oboljelim članovima roja ponašale kao prema zdravim pčelama – nastavljene su socijalne interkacije uključujući antenalni kontakt, čišćenje, hranjenje i vibracije. Takođe, oboljele pčele nisu izbačene iz roja.

Voditeljica istraživanja, dr. Cynthia McDonnell,  je izjavila:

• Inficirane pčele su ranije napuštale koloniju u potrazi za hranom, što može dovesti do značajne depopulacije kolonije. Međutim, veoma mali broj studija je analiziralo utjecaj parazita na pčelinje feontipe, tj. mozak i ponašanje. Ustanovili smo da inficirane pčele nisu bile žrtvom napada od zdravih pčela, što ukazuje na to da su košnice napuštale dobrovoljno, moguće kao odgovor na promjene u ekspresiji gena u mozgu.

Ovo socijalno odvajanje i njegov skriveni mehanizam možda predstavljaju generalni i preventivan odgovor na parazitizam, budući da je isti obrazac primijećen kod ekstremno različitih tipova parazita.(Arhiv BH pčelara)