Košnice od polistrena – prednosti i nedostaci: DAJU I DO 20 % VIŠE MEDA

Uzrok, da veći broj pčelara ne upotrebljava polistrenske košnice je mišljenje, da su pčele nekada živjele u deblima i da su za njihovo prebivalište primjerniji drveni sanduci. Ali, i naši preci su nekada živjeli u pećinama, mi sada boravimo u kućama sa sanitarnijama, klimatskim uređajima i grijanjem… Pčelari koji upotrebljavaju ovakve košnice imaju pozitivno iskustvo.

Košnica pčelaru koristi kao radno sredstvo, koje mora biti primjerno za razvoj i boravak pčela. Istovremeno tehnologija, s malo troškova i uloženog rada na jedinicu pčelinjaka, mora pomoći u ostvarenju visokog prinosa.
– Svaka košnica, koja omogućava dobar razvoj i boravak u njoj tokom cijele godine, primjerna je za pčele – kaže Vlado Augustin iz Pčelarskog saveza Slovenije (Čebelarske zveze Slovenije).

Plastične mase u pčelinjaku

Košnice koje zadovoljavaju posljednji kriterijum su izrađene iz polistrena, u upotrebi najraširenije plastične mase. To je termoplast, koji je na sobnoj temperaturi visoke tvrdoće, bezbojan i ograničene elastičnosti. Na temperaturama višim od 95 stepeni Celzijusa, prelazi u tečno stanje, što omogućava odlično ulivanje u kalupe.

Duže vrijeme na tržištu postoje ekspandirani (EPS) i ekstrudirani polistren (XPS). Oba imaju odlične termoizolacione osobine, zbog čega se kao materijali upotrebljavaju u građevinskoj djelatnosti.

Ekspandirani polistren je od 1950. pod robnim imenom “styropor”, kada ga je koncern BASF zaštitio kao robnu marku i uveo na tržiste. Ekstrudirani polistren istog proizvođača možemo naći pod imenom Styrodur C.

Osnovna sirovina oba termoizolaciona materijala je polistren, a razlika je u dodanim gasovima i dodacima upotrijebljenim pri proizvodnji. Styrodur je jači od stiropora, zato je i njegova struktura homogenija. Stiropor je sačinjen iz malih kuglica, a Styrodur iz tijesno stisnutih vlakana.

Oba materijala su primjerna za izradu košnica. U svijetu su raširene košnice, koje u kombinaciji s drugim materijalima daju odlične rezultate. Najprije su bili rašireni kod skandinavskih pčelara, jer se u ekstremnim zimskim uslovima bolje pokažu od drvenih košnica. Sada su ovakve košnice raširene po cijelom svijetu, a posebno u krajevima s hladnijom klimom.

Najbitnija karakteristika košnica od stiropora je – tehnologija obrade polistrena. Ovaj polistren (za košnice) je 20 puta gušći od polistrena upotrijebljenog u građevinarstvu. Jednako su jaki, kao i polistren za izradu kaciga za motoriste.

Postupak izrade i prednosti

Košnice od polistrena su izrađene po postupku ulivanja u kalupe. To sprječava pojavu konstrukcijskih grešaka koje bi nastale prilikom rezanja i mjerenja drveta. Ovako izrađene košnice su: tvrde, glatke i dužeg vijeka trajanja, ne treba ih učvršćavati vijcima.

Za razliku od drvenih košnica koje uvijek treba farbati, ove košnice ne treba štititi s vodootpornim premazima. Polistrenske košnice su mnogo lakše od drvenih, imaju bolje izolacione osobine. Odlične su u svim uslovima: toplim i hladnim vremenskim prilikama. Cijena polistrenske garniture je približno ista kao i cijena drvene košnice. Za razliku od drveta, stiropor ne propušta zrak, to prouzrokuje zadržavanje vlage u unutrašnjosti košnice.

Kapljice kodenzovane vode uznemiravaju pčele. Zbog toga se pojavljuje povećana upotreba hrane, saće s medom i cvijetni prah počinju da pljesne, a pljesnivost je opasna za pčele. Ovaj problem je moguće riješiti na dva načina: najučinkovitije i najprimjernije je odvođenje vlage (vode) kroz otvore oko hranilice i poklopca košnice te na podnici, na kojoj je moguće namjestiti rešetkasto dno koje bi pospješilo zračenje.

Još jedna lošija karakteristika susreće pčelare koji koriste polistrenske košnice: saće je teško razmaknuti, ako se razdvajanje vrši silom, postoji opasnost da košnica popuca.

Čišćenje ovakvih košnica zahtijeva upotrebu sredstava koja ne sadrže topive materije, jer bi u tom primjeru košnice pretrpile oštećenja. Proizvođači polistrenskih košnica preporučuju, da voštane zidove i propolis pčelar pažljivo odstrani, a onda košnicu opere u rastvoru natrijumovog karbonata (poznatog pod imenom soda). Rastvor neka bude u slijedećem omjeru: 1 kg Na2CO3 , 5 litara vode i nekoliko kapljica deterdženta za pranje posuđa.

Košnicu oprati, i osušiti. Moguća je i sterilizacija košnice, i to preprostim sredstvom hipohloridne varikine iz domaćinstva (koncetracija varikine ne smije biti veća od 0,5). U slučaju, da se desi zaraza pčela, zbog vlage ili truleži, košnice iz striropora je potrebno uništiti u posebnoj spalionici, paljenje u prirodi nije primjerno. Paljenje stiropora na niskim temperaturama oslobađa čak 57 različitih otrovnih hemijskih jedinjenja.

Primjer iz prakse

U Sloveniji je košnicu od stiropora prije 30 godina prvi upotrijebio poznati pčelar i inovator, Martin Adlešič iz Černomelja. Ubrzo se našao u dilemi. Košnice od ovih materijala upotrijebljene u Skandinaviji izrađene su po postupku ulivanja.

Gustoća tog polistrena je 110 kg/m3 , a gustoća građevinskog stiropora na našem tržištu je od 12 do 30 kg/m3 . Takav stiropor, pčele u sezoni izgrizu i naprave u njemu rupice. Ako košnicu pravimo lijepljenjem, pojave se neravnine i pukotine.

Adlešić je ovaj problem riješio na sljedeći način: drvo za izradu konstrukcije košnice smanjio je za 1 cm, razliku je nadoknadio stiroporom iste debljine koji je namjestio u unutrašnjost košnice.

Taj stiropor je premazao slojem drvene prašine i boje, da ga pčele ne grizu. S ovakvom košnicom uspješno pčelari već 25 godina.

Zadnjih godina sve više slovenačkih pčelara upotrebljava ekstrudirani polistren, poznatiji pod imenom stirodiur. On je kao izolacijski materijal jači od stiropora, ima homogeniju strukturu i lakše se oblikuje. Stirodur se lijepo: reže, žaga i lijepi, moguće ga je učvrstiti vijcima.

Zbog gustoće je dva puta tanji od stiropora, ima jednaku izolacijsku moć. Iako je skuplji od stiropora, izrada košnica od stirodura je još uvijek jeftin način pravljenja košnice. Posebno koristan je za izradu 5 ili 7 latičnih košnica. Uz upotrebu plastičnih vješalica, konstrukcija košnice je primjerna za tzv. AŽ police. S malo stolarske spretnosti ovakvu košnicu može napraviti svaki pčelar, cijena utrošenog materijala iznosi približno 10 €.

Više i meda

Gospodin Vlado Auguštin iz Pčelarskog saveza Slovenije (Čebelarske zveze Slovenije) s košnicama izrađenim iz navedenih materijala (stiropora i stirodura) ima pozitivna iskustva.

U ovakvim košnicama, zbog dobre toplotne izolacije vlada dobar toplotni režim. Ističe, da se s ovakvim košnicama približavamo prirodnoj situaciju u deblu, jer je debljina debla bar 5 cm. Ovakve košnice po mišljenju i praksi g. Auguština su: pozimi toplije, bez prisustva vlage, a temperatura se u okolini zimske košnice ne spušta manje od 4 stepena Celzijusa, sve to pozitivno utiče na zimovanje pčela. Društva se pored manje upotrebe hrane brže razvijaju.

U zimskim mjesecima postaju razvijena društva, što omogućava dobru iskoristivost prve proljetne paše. Akumulacija toplote zbog zidova košnice koji su od polistrena, omogućava gnijezdenje matice u svim dijelovima košnice, a ne samo na sredini kao što je to slučaj unutar drvenih košnica. Zbog rešetkastog dna, u ljetnim mjesecima imaju pčele odličnu ventilaciju istovremeno su dobro zaštićene pred vrućinom. U takvim uslovima im nije potrebno brinuti se za mikroklimu, zato se više orjentiraju za nakupljanje meda.

Posljedica svih pozitivnih osobina košnica od polistrena je 20% više meda nego u drvenoj košnici. I drugi pčelari koji upotrebljavaju ovakve košnice imaju pozitivno iskustvo. Uzrok, da veći broj pčelara ne upotrebljava polistrenske košnice je mišljenje, da su pčele nekada živjele u deblima i da su za njihovo prebivalište primjerniji drveni sanduci. Ali, i naši preci su nekada živjeli u pećinama, mi sada boravimo u kućama sa sanitarnijama, klimatskim uređajima i grijanjem…(Vlado Auguštin/Azra Dramalija/arhiva BH pčelara)