Kubanci imaju recept protiv varoe: DA LI JE SOK TROPSKE LUFA TIKVE NAJJEFTINIJE SREDSTVO PROTIV OPASNOG KRPELJA?

 Pedro Escalona u svom istraživanju navodi kako je uz pomoć ove biljke uspio napraviti izuzetno efikasno i jeftino rješenje za suzbijanje varoe. Način pripreme preparate je veoma jednostavan; Escalona tvrdi da je uzeo nekoliko plodova lufa tikve koju je samljeo, a dobijeni sok je pomiješao sa malim količinama vode

Medonosne pčele se na Kubi nalaze već 250 godina, i zahvaljujući bujnoj vegetaciji i ugodnoj klimi, rasprotstranjene su širom zemlje. Upravo zbog takvog okruženja, pčele se svakodnevno moraju braniti od raznih predatora koje se hrane pčelama i njihovim saćem; preko 20 vrsta mrava, 60 vrsta žaba, ptica i sisavaca.

U početku, predatori i klimatski faktori su imali glavnu ulogu u prirodnoj selekciji kubanskih pčela. Od osamdesetih godina prošlog vijeka ti faktori su usvojeni kao glavni kriteriji, odnosno principi prema kojima će se vršiti selekcija produktivnijih i otpornijih pčelinjih zajednica.

 Godina varoe

Ono što kubanski pčelari tada nisu mogli znati je da će ih za manje od deset godina pogoditi katastrofa zvana „varoa“. Kuba nije bogata zemlja, a ionako siromašni pčelari su teško zarađeni novac trošili na skupe i neefikasne hemikalije kako bi pokušali svoje pčele odbraniti od ovog smrtonosnog napasnika.

Prema zvaničnim izvorima, varoa je na Kubi prvi put otkrivena 1996. godine i zadala je snažan udarac tamošnjim pčelarima. Na područjima gdje se prvi put pojavila, opustošila je pčelinje zajednice kojima je trebalo skoro dvije godine da ponovo daju znake života.

Nakon prvog vala varoe, kubanski pčelari su od onoga što su uspjeli spasiti počeli ponovo uzgajati pčele kako bi nastavili sa komercijalnim pčelarstvom. Kako bi spriječili novu katastrofu, počeli su masovno kupovali dva registovana lijeka protiv pčelinjih napasnika koji su tada bili dostupni; Bayvarol trake i ApiLifeVar koji se bazirao na esencijalnim uljima.

Ti preparati su se kupovali samo u kriznim siuacijama i često pčelari nisu imali dovoljno novca da kupe potrebnu količinu za sve njihove košnice. Pčelarstvo na Kubi je postajalo sve neisplativije, a pčelari koji nisu vidjeli spas u komercijalnim lijekovima, počeli su rješenje tražiti u prirodi.

 Tropsko čudo

Najuspješniji od njih bio je Kubanac Pedro Rubiales Escalona koji 2014. godine objavio istraživanje koje je provodio na lufi –  tropskoj vrsti tikve koja raste i na Kubi. Za uzgoj ove biljke se zna još od antičkih vremena ali se sa sigurnošću još uvijek ne može potvrditi da li joj je pravi dom Afrika ili Azija.

Ova biljka je od davnina poznata kao vrlo korisna i ljekovita biljka. Većinom se od nje prave različite spužve, ali sve više nalazi primjenu u industriji kao sirovina za izradu otirača, unutrašnjih dijelova obuće, šešira, prekrivača za stolove, nekih vrsta specijalnih amortizera za vojnu industriju (šljemovi i bojni transporteri), a pojedine vrste su jestive.

Pedro Escalona u svom istraživanju navodi kako je uz pomoć ove biljke uspio napraviti izuzetno efikasno i jeftino rješenje za suzbijanje varoe. Način pripreme preparate je veoma jednostavan; Escalona tvrdi da je uzeo nekoliko plodova lufa tikve koju je samljeo, a dobijeni sok je pomiješao sa malim količinama vode. Način primjene je isti kao i kod tretmana oksalnom kiselinom samo što se pčele na ovaj način prskaju razblaženim sokom od ove tropske biljke.

Pedro Escalona objašnjava da je nakon primjene ove smjese povećao prinos meda u posljednih pet godina, od 20 kilograma meda po košnici na 50 kg. Kubancima nije trebalo puno vremena da saberu dva i dva da bi dobili novi prirodni tretman za liječenje svojih pčela koje su sa pojavom varoe i drugih napasti prestale da donose isplative količine meda.

Kako uspješno uzgojiti lufa tikvu?

Lufa je jednogodišnja zeljasta biljka koja pripada porodici tikvi. Na našim prostorima također uspješno raste uz vrlo minimalne uslove za rast. Treba se držati nekih bitnih stvari kao što su sijanje tek kad smo sigurni da mraza više neće biti i vlažni i topli uslovi kod klijanja kao i za sve ostalo sjeme.

Lufa raste slično kao i loza pa joj je potrebno osigurati joj mjesto za penjanje, povezivati je i ne dopustiti da plodovi rastu na zemlji jel na taj način neće biti lijepog oblika. Ima plodove veličine 30-80 cm sa glatkom korom, a plodovi se beru kada se u potpunosti osuše i tada se oguli kora, istresu se sjemenke, spužve zatim operete ili u mašini ili u mješavini vode i laganog izbjeljivača da postanu bijele, dobro se operu i ostave da se osuše.

Preporuka je da prije sijanja obavezno preko noći namočite sjeme u mlaku vodu. Optimalna temperatura za klijanje je 20-30 stepeni pa sadnju planirajte početkom ljeta. Klijanje može biti od nekoliko dana pa čak do 4 sedmice. Sadite ih kao i ostale tikvenjače na 1 metar razdaljine. Najbolje bi bilo bočne izdanke otkloniti i ne dopustiti biljci da rađa više od 25 plodova.

Tako potičemo veličinu plodova i njihovu kvalitetu. Ukoliko koristimo plodove za prehranu berba se vrši otprilike 2 mjeseca nakon sjetve a za izradu spužvi i drugih preparata, 3-6 mjeseci nakon sjetve. (D.K./bhpcelar.com)