Tokom miliona godina, pčele i određeni cvjetovi su razvili specijalizirane biljne oprašivačke interakcije u kojima oba organizma izvlače korist. Ako pčele nestanu, neke cvjetnice i biljke bi također mogle nestati i to ima domino efekt u ekosistemu.
Predugo su korporativni poticatelji otrovnih hemikalija, kao što su Bayer i Monsanto, zajedno sa svojim partnerima u federalnim agencijama, skrivali i umanjivali nauku o neonikotinoidima.
Iako su brojni pripravci dobili žig za odobrenje, osiguravajući milijarde profita i mita, okoliš i zdravlje ljudi su bili žrtve.
Dolazi vrijeme kada će gubitak staništa pčela postajati sve veći, a korištenje pesticida mora postati naslovnica u vijestima, prije nego se probudimo iz ovog zlog sna i shvatimo da su ova korisna stvorenja otišla zauvijek, a s njima i stabilnost našeg prehrambenog sistema i prirodnog ekosustava.
Nemati pčele ne znači samo nemati med ili pčelinji vosak. To također znači da nema hrane, da nema životinja, povrća, biljaka, cvijeta ili meda.
Ne morate biti genije da vidite sve to. Ali, trebate biti genije da maknete tu opasnost i nadolazeću propast izvan vremenskog okvira – kaže Cynthia King, entomolog sa Havajskog Odjela šumarstva i životinjskog svijeta.
(BHP)
![](https://bhpcelar.ba/slike/bhpcelar_pretplata.jpg")
Discussion about this post