BH Pčelar
  • Početna
  • Bosna i Hercegovina
  • Globus
  • Pčelarska praksa
  • Apiterapija
  • Portreti
  • Zanimljivosti
BH Pčelar
  • Početna
  • Bosna i Hercegovina
  • Globus
  • Pčelarska praksa
  • Apiterapija
  • Portreti
  • Zanimljivosti
BH Pčelar
Početna Zanimljivosti

Domagoj Šubarić, Hrvatska:  SAVREMENE METODE DETEKCIJE PATVORENOG NEDA

prije 1 mjesec
Domagoj Šubarić, Hrvatska:  SAVREMENE METODE DETEKCIJE PATVORENOG NEDA
Podijeli na Facebook-uPodijeli na Whatsapp-uPodijeli na Twitter-u

Med se danas smatra trećom najpatvorenijom namirnicom na svijetu. Ako proučavamo radove Drage Šubarića od prije nekoliko godina, tada je iznio podatak da je tada med bio šesta patvorena namirnica u svijetu, a danas smo došli do poražavajućeg trećeg mjesta. Smatra se da je na cjelokupnom tržištu pčelinjeg meda 30 – 35 posto na neki način patvoren. A predviđa se da će do 2025. godine tržište meda iznositi čak 10 milijardi američkih dolara.

Med je jedna od najdragocjenijih prirodnih namirnica koja je u ljudskoj svakodnevici prisutna još od mezolitika. Razvijanjem svijesti o brojnim zdravstvenim benefitima te naglim razvojem apiterapije, med je postao namirnica izbora u prevenciji zdravstvenih problema i poboljšanju imunoloških funkcija ljudskog organizma.

Profesori Šubarić i Jašić već godinama upozorava na opasnost patvorenog meda

Još od mezolitičkog doba dolazi do prvog zapisa meda u obliku crteža u pećinama. Zanimljivo da je najstariji pronađeni med, dakle med sa svim svojim prirodnim komponentama pronađen u Gruziji prije 5.500 godina i bio je jedan od najprisutnijih i najljekovitih namirnica u to doba. Čak su se u prvoj nama poznatoj uređenoj civilizaciji, kao što je Mezopotanija, zakonski propisivane rigorozne mjere za kradljivce meda.

Dva načina patvorenog meda

Jedna ovakva namirnica koja je kroz povijest imala i ima čak i neku spiritualnu konekciju, danas se zloupotrebljava kroz patvoreni med. A to znači da se umanjuju svi aspekti ljekovitosti meda.
Med se danas smatra trećom najpatvorenijom namirnicom na svijetu. Ako proučavamo radove Drage Šubarića od prije nekoliko godina, tada je iznio podatak da je tada med bio šesta patvorena namirnica u svijetu, a danas smo došli do poražavajućeg trećeg mjesta. Smatra se da je na cjelokupnom tržištu pčelinjeg meda 30 – 35 posto na neki način patvoren. A predviđa se da će do 2025. godine tržište meda iznositi čak 10 milijardi američkih dolara. Nekontrolisano korištenje pesticida, pogotovo na medonosnim vrstama, dovodi do velikog pada populacije pčela. Naravno, kada pada populacija pčela, pada i količina meda.

Ali, kako raste potražnja za medom u svijetu – to otvara dobru priliku ljudima koji se bave patvorenjem meda da izbace sumnjive proizvode na tržište. A kako raste cijena meda, cijena patvorenog, odnosno nekvalitetnog meda zadržava postojeću cijenu.

Imamo dva načina patvorenja meda, a to su izravno I neizravno. Kada spominjemo izravno patvorenje meda, pod time smatramo izravno dodavanje ili manipulacije nekim proizvodima kako bi dobili neke karakteristike pčelinjeg meda. Tu se najčešće koristi HRC, odnosno ulazni sirup visokog sadržaja fruktoze, te još drugi sirupi. U zadnje vrijeme sve više iz Kine dolazi patvoreni med koji je napravljen manipulacijom rižinog sirupa.

Imamo također i indirektno patvorenje meda, a riječ je o lažno deklariranom proizvodu. Poznato je da postoje u nekoj drugoj klasifikaciji dvije vrste meda u odnosu na njihovo porijeklo. Deklaracija lažnog meda, bez da se ugroze boja, miris i okus, oni koji su iskusni u opisima meda će lako prepoznati. Dakle, deklariranje proizvoda na lažni način, hranjenje pčela jednostavnim sirupima, odnosno šećerima daju nekvalitetan med. U nekim se državama čak i potiče za vrijeme zimskih perioda, kada nema mogućnoti da pčela napravi ispašu, da se pčele hrane nekim ovakvim preparatima. Prevelika količina ovakvog načina hranjenja pčela rezultirati će poslije u nekim analizama u detektiranju toga meda kao patvorenog.

Kompleksan uzorak

Kada govorimo o analizi patvorenog meda, on sam po sebi ima jako veliki broj komponenti koji sadrže, tragove od šećera i minerala. Nadalje imamo čak i proteine i enzime. Tako je jedan kompleksan uzorak. Ko god je radio sa medom prilikom hemijske analize, zna zapravo koliko je to kompleksan uzorak (sama priroda meda, kompleksnost, znači ljepljivost, pogodna otapala itd). Sve se to mora uzeti u obzir da bi se napravila kvalitetna analiza meda.

PRIMJER IZ MALEZIJE – Ovdje su 2019. godine napravili jedan reagens, koji je sada već komercijalno dostupan. On se koristi kao skrining metoda,. Jako je jednostavna metoda koja se može koristiti na terenu. Nažalost, kako je ovaj proizvod ozvaničen u komercijalne svrhe, neke određene komponente određenih hemikalija nisam bio u mogućnosti saznati. Može se na temelju boje, odnosno otopina saznati da li se radi o patvorenom medu ili o medu koji je prirodan.

ŽIVE U LJUDSKOM ORGANIZMU – Mene je iznenadilo da su neki naučnici prijavili i povećanu koncentraciju žive u ljudskom organizmu uzimanjem patvoremnog meda, a znamo da je živa prilično otrovna i da uzrokuje velike psihološke bolesti kao što su demencija i ostalo.
Otkrivene su povećane koncentracije još nekih toksičnih komponenti u patvorenom medu, čak i neke izrazito kancerogene.

Na kraju da citiramo prof. doktora Dragu Šubarića, koji preporučuje kupovinu na kućnom pragu od iskusnih i pčelara, jer nam to daje kakvu takvu sigurnost. On kaže:

– Radi se o velikom problemu patvorenja, jer je pohlepa i u ovoj branši dovela do toga da potrošači gube i ne dobiju proizvod koji očekuju i žele. Zbog ovog problema trpe i pravi pčelari. Prilikom patvorenja meda koristi se šećer, sirupi na bazi kukuruznog škroba i druge različite tvari koje mogu imati štetan utjecaj. Problem je i zagrijavanje meda kako i lažno deklarisanje. Zbog svega toga je kupcima teško otkriti patvoreni med. Postoje metode za suzbijanje ove pojave poput zaštite proizvoda oznakom izvornost, i što znači da je proizvod kontroliran”, rekao je prof.dr. Šubarić.

Trećina meda u svijetu je patvoreno
Procjenjuje se kako će do 2025. godine tržište proizvodnje i prodaje meda težiti nešto više od 10 milijardi USD. Med je trenutačno treća najpatvorenija prehrambena namirnica na svijetu te se procjenjuje kako je 30-35% ukupnog meda na tržištu na neki način krivotvoreno. Korištenje različitih sirupa, prije svega onih visokog sadržaja fruktoze te lažno deklariranje meda često su korištene metode patvorenja koje dovode do rušenja cijena prirodnog meda ugrožavajući tržište i male proizvođače te konačno i krajnje potrošače.
Detekcija te prevencija patvorenog meda na tržištu područje je interesa brojnih laboratorija s akreditiranim metodama analize meda. Značajni napretci na području umjetne inteligencije te instrumentalne detekcije omogućuju poboljšanje detekcije patvorenog meda. Ovaj rad pruža pregled u moderne i modificirane melisopalinološke, instrumentalne i klasične kemijske metode analize meda u svrhu detekcije patvorenja.

(BHP)

Discussion about this post

BH Pčelar

© 2020 BH Pčelar

Navigacija

  • Pretplata
  • Impressum
  • Pitanja i odgovori
  • Pošaljite svoj članak
  • Kontakt

Zapratite nas

  • Početna
  • Bosna i Hercegovina
  • Globus
  • Pčelarska praksa
  • Apiterapija
  • Portreti
  • Zanimljivosti

© 2020 BH Pčelar