Čarls Darvin je bio u pravu: Pčela je pametnija od čovjeka!

 Iako pčela ima mozak veličine zrna susama, on je sposoban za veoma kompleksne funkcije.

Svojevremeno je Čarls Darvin izazvao podozrenje mnogih kolega kada je, impresioniran „veličanstvenom raznovrsnošću instinkata i mentalnih moći“ pčela, izjavio da je njihov mozak, uprkos činjenici da njegova veličina odgovara jednoj četvrtini glave čiode, „jedan od najmarljivijih atoma materije u svijetu, vjerovatno vrijedniji i od čovjekovog mozga.“

Vjerovatno je da jedna od najvećih prepreka ideji povezivanja veličine mozga sa kapacitetom ponašanja jeste slučaj insekata, naročito socijalnih insekata, a Čarls Darvin koji je prepoznao ovo još sredinom pretprošlog vijeka, uporedio je „vještine“ pčela, kao što su „imitacija“ i „razumijevanje“, sa sposobnostima karakterističnim za primate.

Socijalni insekti mogu imati izuzetno bogat repertoar ponašanja. Pčela, recimo, gradi šestougaone ćelije saća, manipuliše praškastim supstancama (polen) kako bi od njih napravila grudve koje će smjestiti u korpice na nogama; umije da izvede širok spektar „plesova“, kojima saopštava lokaciju hrane; može da se bori sa neprijateljima i da ih ubode, a da, pri tome, izbjegne njihov ubod; čisti gnijezdo od otpadaka; grije leglo kontrakcijom mišića, itd.

Bogat repertoar ponašanja
Repertoar ponašanja pčela je raznorsan i svakako zapanjujući, a evo nekoliko najzanimljivijih:

Agresivni let: iritirane pčele lete ka uljezu, sa karakterističnim nabojem, koji nagovještava ubod;
Upozoravajuće lepezanje: pčele stoje sa uzdignutim abdomenom, emitujući feromon, izbačenih žaoka, uz zujanje krilima;
Antenacija: uzajamni kontakt antenama među radilicama, bez razmjene hrane, kako bi se potvrdila pripadnost pčelinjoj zajednici;
Praćenje plesa; pčela prati plesanje druge pčele kako bi se saznala informaciju o ciljanoj lokaciji bogatoj hranom;
Praćenje matice; biti dio matičine pratnje, povremeno je lizati i dodirivati antenama;
Ujedanje uljeza: pčele ponekad uljeze ne ubadaju nego ujedaju;
Traženje hrane; dodirivanje antenom druge radilice kako bi se od nje izmamila hrana;
Kratka piska: signal kojim pčele koje prate ples izazivaju prekidanje plesa;
Inkubacija legla: pritiskanje tijelom ćelije sa leglom radi zagrijavanja (kontrakcijom mišića toraksa);
Izgradnja saća: oblikovanje ćelija od tek izlučenog voska; radilična, trutovska i matična larva iziskuju ćelije različitih dimenzija, zbog čega je neophodno da pčele posjeduju različite motoričke sposobnosti da bi mogle da ih konstruišu;
Bučno pretrčavanje: u grozdu roja, neke pčele na specifičan način pretrčavaju kroz grozd, kako bi signalizirale da je došao trenutak za uzlijetanje;
Poklapanje saća: zatvaranje ćelije sa larvom;
Čišćenje ćelije: uklanjanje otpadaka iz praznih ćelija saća;
Žvakanje polena sa radilica: žvakanje polena iz korpica sa nogu druge radilice;
Grickanje košnice: grickanje mandibulama zidova košnice koji okružuju saće;
Dioba zajednice; veliki broj radilica, zajedno sa starom maticom, napušta staru košnicu, kako bi se premjestio u novi dom. Proces pripreme diobe obuhvata razne oblike individualnog ponašanja.
Uklanjanje leševa: uklanjanje mrtvih pčela iz košnice;
Vibriranje abdomenom: pčela stoji vibrirajući abdomenom gore i dole; često se držeći za drugu radilicu tokom priprema za neku ozbiljnu aktivnost (npr. rojenje);
Izbacivanje trutova: krajem leta, radilice ujedaju trutove, izbacuju ih napolje iz košnice a ponekada ih i ubadaju;
Istezanje organa za uzimanje hrane; izduživanje jezika kako bi se zahvatila mala kap nektara;
Lepezanje krilima: provjetravanje košnice lepezanjem krilima;
(Svi ovi oblici ponašanja isključuju proste motoričke oblike, kao što su kretanje i različiti tipovi neaktivnosti što samo dokazuje superiornost pčele.)
Došli smo do zaključka da je pčelin mozak iako veličine zrna susama, sposoban za veoma kompleksne funkcije.

 Otrov poštovanja vrijedan
No, ima još nešto vrlo zanimljivo kod pčela, poštovanja vrijedno. Pored meda, pčelinjeg voska, matičnog mliječa, perge i propolisa, postoji još jedan koristan pčelinji proizvod, koji zauzima vidno mjesto kako u narodnoj, tako i u zvaničnoj medicini nekih zemalja. Ovo je najmanje korišćen proizvod i ujedno najskuplji, za razliku od drugih pčelinjih proizvoda.
Pčelinji otrov proizvodi otrovna žlijezda koja je u neposrednoj vezi sa žaočnim aparatom pčele radilice.

Novoizležena pčela radilica ima malo otrova, ali sa starošću se ta količina povećava, do oko 0,4 mg kada je pčela stara 15 dana. Najviše otrova proizvode pčele poslije 20 dana života. U slučaju da se ta rezerva iscrpi, pčela nema načina da je nadoknadi. Pčelinji otrov sadrži mravlju, solnu i ortofosfornu kiselinu, zatim sumpor, fosforno-kiseo magnezijum i dr.

Dejstvo pčelinjeg otrova na čovječiji organizam vrlo je složeno i uglavnom zavisi od doze otrova, mjesta uboda, osobenosti organizma, a naročito od njegove individualne osjetljivosti, a naravno koristi se i u kozmetici i to anti-aging najviše. Pčelinji otrov se različito manifestuje kod raznih osoba. Obično izaziva karakterističnu lokalnu reakciju koja se ispoljava u os,ećanju bola, pojavi crvenila i otoka.
Zaključak bi bio da svi mi trebamo imati više poštovanja prema tim malim superiornim bićima od kojih imamo mnogo toga da naučimo ali i iskoristimo za naše zdravlje i ljepotu, za hranu. Pčele zaista imaju mnogo sposobnosti koje imamo i mi, takozvana „viša ljudska bića”.