Upoznajte Željka Radića, prnjavorskog pravnika koji uživa u pčelarstvu: Rad na pčelinjaku nije težak, ali je zahvalan!

Držanje pčela i proizvodnja meda postaju sve privlačniji među mladim ljudima širom BiH. Sve je više onih koji u ovoj poljoprivrednoj grani vide dobru perspektivu. Jedan od njih je i mladi Željko Radić, iz Gornjih Smrtića kod Prnjavora, koji je nakon završenih studija na Pravnom fakultetu odlučio da ostane na selu i bavi se poljoprivrednom proizvodnjom, tačnije pčelarstvom.

Radić ima 90 košnica, raspoređenih na porodičnom imanju. Godišnje izvrca oko tonu meda, plus znatne količine polena, matilčne mliječi, propolisa…
“Moj prvi susret sa pčelarstvom datira od 2008. godine, a za to je zaslužan moj prijatelj prof. dr. Aleksandar Milić. Uz njegovu pomoć je sve ovo krenulo, a od 2011. godine počeo sam samostalno i aktivno da se posvetim pčelarstvu – otkriva Željko.

Bliži prirodi
Stara narodna izreka kaže: Kad čovjek nabavi pčele sretan je za čitav život.“. Čini se da je Željko pronašao svoju sreću za cijeli život. Za njega svaki odlazak u pčelinjak znači opuštanje i mir. Kaže, da ne postoji ljepši zvuk od zujanja pčela.

“Nemjerljivo je to zadovoljstvo – kaže Željko, koji je stalno zaposlen u jednoj firmi u Derventi, ali to mu nije nikakva prepreka da svakodnevno provede bar satak u pčelinjaku. NIje bitno, da li ima nekog posla, ili samo da uživa.

“Rad na pčelinjaku nije težak, ali je zahvalan. To je posao koji ispunjava, čovjeka drži prizemljenim i bližim prirodi” – kaže ovaj 30 – godišnjak.

Kao zvaničnu za ulazak u ozbiljnije pčelarstvo smatra 2011. godinu. Za sve je “kriv” njegov profesor i mentor Aleksandar Milić. Kaže, da je tokom minule decenije bilo dobrih i loših sezona, ali nije odustajao, niti ima namjeru da odustane, iako su zadnje godine bila uistinu teške.
“Zbog nestabilnih vremenskih prilika, na koje su pčele veoma osjetljive, pčele jedva da sakupe za sebe. Em loše vrijeme, em mrazevi, kiše…. Tako da pčele nikako nismo mogle odlaziti na pašu. Meni je ovog proljeća nešto dao bagrem, a onda su nastupile visoke temperature pa su potencijalni prinosi prepolovljeni – otkriva Željko.

Počeo je skromno sa nekoliko pčelinjih društava, a danas njegovo pčelaarsko carstvo broji 90 košnica. Zadovoljan je prinosima.

„Prinosi zavise od vremenskih prilika, jačine paše, snage zajednice. Ipak, ja uspijevam izvrcati oko tonu meda, znatne količine polema, matične mliječi, plus propolis.

Dobar glas daleko se čuje

U poslovima na pčelinjaku mu najviše pomaže otac, ali i ostali članovi porodice.
“Nas dvojica smo glavni. Ja sam više zadužen u pčelinjaku, a otac je zadužen za izradu opreme. Majka i sestra su tu pri pomoći oko vrcanja, pakovanja…

Kada je pčelalarstvo u pitanju, pravila ne postoje, jer to je posao koji zavisi od prirode, pa tek onda od stručnosti pčelara. A Željko je, kažu, ima…

“Isplativo je baviti se ovim poslom, ali treba redovno raditi u pčelinjaku – tvrdi Radić.
On med prodaje na kućnom pragu. Izgradio je imidž čestitog pčelara, čiji med nakon što jednom kupe potrošači redovno nabavljaju. U početku to bude oprezno, po kilogram, a onda počnu rasti narudžbe. Tragom dobrog glasa, stižu novi kupci iz svih krajeva svijeta. Kaže, da cijena njegovih medova zavisi od vrste; bagrem je najjeftiniji, a medljikovac najskuplji.

Kod njega su pčele i kupac njegovih proizvoda podjednako na prvom mjestu i to su potrošači čak i iz
Na kraju Željko poručuje svima da se bave bilo kojim poslom iz poljoprivrede, jer je to posao koji ispunjava i koji čovjeka prizemljuje i približava prirodi.

“Svaki posao je isplativ ako se njemu pristupi ozbiljno i ako volite taj posao. Naravno, pčelarstvo je isplativo u svakom slučaju. Zato poručujem mladim ljudima u BiH da se ovdje može živjeti od pčelarstva ili nekog drugog vida poljoprivrede, ali pod uslovom da se radi marljivo, savjesno i odgovorno – kaže ovaj pravnik i pčelar iz Prnjavora, te dodaje da boljeg i zdravijeg hobija od pčelarstva nema. Gledajući u marljive pčele, može se sagledati i naučiti kako jedna zajednica treba funkcionirati, odnosno kako izgleda savršena organizacija.