U posjeti “Parku prijateljstva – Herc” u Bajvatima kod Zavidovića: PRIČA O DOBROM DJELU MIRSADA FAZLIĆA I DOBRIH LJUDI IZ SVIH KRAJEVA SVIJETA

Kažu, da je početak najteži! Bio je deveti februar 2021. godine kada je počela da se piše jedna lijepa priča o čovjeku, entuzijazmu, prijateljstvu, optimizmu… U naselju Bajvati, petnaestak kilometara udaljenom od centra Zavidovića, nekoliko entuzijasta, članova novoformiranog Udruženja započelo je uređenje i izgradnju sportsko-rekreativnog centra “Park prijateljstva – Herc” Bajvati.

Krenuli su, a da ni sami nisu znali dokle će stići. Imali su želju, nijet, planove, te nešto vlastitih sredstava. Tada je to mnogima izgledalo kao nemoguća misija. Nazvali su ga HERC, što je skraćenica za historijsko – rekreativno – edukativni centar, u kojem će dijete, ali i njegovi roditelji kada tu dođu uživati u prelijepom prirodnom ambijentu, igrati se bez straha od opasnosti, a ponešto naučiti iz historije svoga grada, domovine, prirode, vjere…

Plemeniti ljudi se roje kao pčele

Bila je to ideja Mirsada Fazlića, diplomiranog inženjera građevine koji je zaposlen u sarajevskom IPSA institutu. On živi u šeheru na Miljcki, formirao je tu porodicu, ali dio srca kuca za rodne Bajvate. On, zapravo, sanja, želi, sve čini da buduće genracije budu sretnije, zadovoljnije, veselije…

„Prije nekoliko godina, za vrijeme posjete roditeljima, gledao sam oronulu osnovnu školu, u koju sam ja išao, djecu kako šutaju krpenjaču u blatu, harem u kojem je ukopan moj brat. Rekao sam sebi “Ako ja kao dijete nešto nisam mogao imati, nisu ova djeca kriva da ne mogu imati sretnije djetinjstvo. Odlučio sam da počnem praviti dječiju igraonu – prisjeća se Mirsad vremena rađanja ideje.

Kako mu je struka građevina – projektovanje, uradio je kompletan projekat. Zadnje, o čemu je brinuo sa saradnicima bile su ekonomske računice. Vlastiti novac nije štedio, bila mu je bitna podrška lokalne vlasti. I valjda kada je nijet iz srca, čist kao dječija suza, nema prepreka, a plemeniti ljudi se roje kao pčele.

Park prijateljstva su u prvoj fazi projektovali na 5.500 kvadratnih metara. U rekordnom roku, s prvim danima proljeća, prošle godine počeli su sređivati teren, saditi sadnice, uređivati igrališta, igraone na otvorenom… Prošle godine, na stotu godišnjicu postojanja, obnovljena je osnovna škola, rekonstruisali jednu od najstarijih džamija u Zavidovićima… Do sada su zasadili preko 350 voćki… U tom prirodnom carstvu za najmlađe postavljen je i mini pčelinjak. Zazimili su devet košnica, a kupili su ih u Šerićima. Sve su prezimile i uveliko su krenule u ovogodišnju sezonu medobranja.

„Ta priča o pčelama nije slučajna. Želimo da okolinu i svijet upozoravamo na značaj pčela za čovjeka, da pčelu i med približimo i djetetu. Možda, ovdje stvorimo buduće velike pčelare i ekologe. Iz ovog pčelinjaka med ćemo poklanjati osnovcima u svim školama, starijim i bolesnim. Zamisao je svakom djetetu po teglica meda; možda i više, sve zavisi od prinosa u košnicama – otkriva nam naš sagovornik.

Donatorska lavina

Od ideje do realizacije tek su protekle dvije godine. Danas Park prijateljstva nudi brojne sadržaje kao što su sportski tereni, atletska staza, tribine, mjesta predviđena za odmor, te sadržaji za najmlađe, pčelinjak, voćnjaci… Sve je do sada koštalo oko 200.000 maraka. Nisu se dizali krediti, niti pozajmice. Udruženje su prigrlili Zavidovćani, bosanska dijaspora iz svih krajeva svijeta, Mirsadove prijatelji i komšije. Krenula je lavina dobrovoljnih priloga.

„U priču se uključivao sve veći broj ljudi. Puno je onih koje su se ugradili u ovaj projekat. Teško ih je sve pobrojati. – kazuje Mirsad.

Ove godine nastavljaju drugu fazu projekta. Žele da urade Muzej na otvorenom, aleju šehida, nove voćnjake

„Planiramo aleju šehida sa 22 drveta, 22 klupe, 22 korpe za smeće i 22 ploče sa imenima poginulih branilaca BiH. U trećoj fazi planiramo izgraditi muzej na otvorenom, u sklopu kojeg će biti postavljena razna oruđa i drugi eksponati na 12.000 kvadratnih metara – otkriva nam Mirsad, koji ima puno ideja, ali su te ideje postale toliko velike i skupe da ga ponekad strah i pričati o njima.

“U mom rodnom kraju postoje stećci, mezarje staro preko 400 godina. I to imam nijet da obnovim. Biće to u konačnici park na nekih 100 – 150 duluma.

Prije dvije godine Park prijateljstva u Zavidovićima je bila nemoguća misija. Danas je to oaza na koju su ponosni svi u Zavidovićima A kada bi srca mogla da govore sa koliko volje, snage i radosti su svaki posao radila, sigurno bi čuli najljepše zvuke ovog svijeta.

“Kroz izgradnju ovog parka, ponekad mi se čini da su se ljudi takmičili u dobru – od komšija u mojim rodnim Bajvatima do naše dijaspore u svijetu. Bosanska dijaspora nas je upratila na društvenim mrežama i redovno učestvuje u svim našim aktivnostima. Redovno nas prate iz Sent Luisa u Americi, ali i u drugim zemljama. Posebno mi je drago što se u našim akcijama stalno preprliće priča o Bosni, svoje priloge šalju Murati, Zorani, Slađane… Zato sam nazvao ovo parkom prijateljstva, jer ovo i jeste doslovce park prijateljstva Bosanaca i Hercegovaca, ali i svih ljudi dobre volje – kazao nam je na kraju Mirsad Fazlić.

I još jedna zanimljivost – iz Udruženja poručuju da ovaj historijski, edukativni i rekreatovni centar daju u Vakuf. Nemaju namjeru da ga koriste za pružanje bilo kakvih komercijalnih usluga. Cilj im je da se ljudi druže i da budu sretni bar na kratko vrijeme.

Da li će sličan projekat zaživjeti u Sarajevu?

Nakon sjajne priče u rodnim Zavidovićima, Mirsad nešto slično pokušava da realizuje i u sarajevskoj općini Centar, na području naselja Šip.

“Ponudio sam projekat načelniku Mandiću. Tražio sam mu samo koncesiju na zemljište. On me gledao zbunjeno, nije mu jasno da mu ne tražimo novac. Rekao sam mu: “Dajte nam plac. Djeca moraju imati mjesto gdje će se igrati. On me pita: “Kako je to mogoće”, a ja sam mu kazao:

“To je vaš problem što ste napravili da bez politike u ovoj zemlji nije ništa moguće. A ja tvrdim da je moguće mnogo toga uraditi bez politike. Ja sam ponosan na to što do sada nema ni marke jedne od bilo koje institucije. To što radim apsolutno je čisto od politike, nema toga kod nas” – kaže Mirsad.(Ekrem Milić/BHPČELAR)