BH Pčelar
  • Početna
  • Bosna i Hercegovina
  • Globus
  • Pčelarska praksa
  • Apiterapija
  • Portreti
  • Zanimljivosti
BH Pčelar
  • Početna
  • Bosna i Hercegovina
  • Globus
  • Pčelarska praksa
  • Apiterapija
  • Portreti
  • Zanimljivosti
BH Pčelar
Početna Portreti pčelara

Marijan Kovačević: KAKO PČELARI NESVJESNO UZGAJAJU VAROU?

prije 8 mjeseci
Marijan Kovačević: KAKO PČELARI NESVJESNO UZGAJAJU VAROU?
Podijeli na Facebook-uPodijeli na Whatsapp-uPodijeli na Twitter-u

U dobroj pčelarskoj praksi i nauci brojne su analize i metode posvećene varoi. MOje je mišljenje da mnogi pčelari uzgajaju varou, a da uopće nisu svjesni toga. U ovom tekstu Marijan Kovačević to opširno objašnjava. Čak je na svom YT kanalu dao detaljan video prilog

Pčelari koji tokom osmog, desetog, pa čak i desetog mjeseca pčeklama dodaju sirup, zapravo održavaju leglo, a gdje god ima legla, tu ima I varoe: krpelja u leglu ne možete uništiti. Džaba što vi palite svaki treći – četvrti dan; to je sve ništa. Varoa se ne primijeti kada ima puno legla; što se leglo više smanjuje, znači sve više ima varoe u leglu.

Pčele ne prekidaju leglo sve dok ih mamite sa sirupom. Vi mislite da tako što im dajete taj sirup da imaju za zimu, a to je kontra. Pčele misle da iz prirode dolazi hrana i tako prave leglo. One pola i više sirupa troše da prave leglo. To je velika greška koje se morate odvići da biste se riješili varoe.

Isti je slučaj i sa mednim pogačama. One se stavljaju “za ne daj Bože” do proljeća. A dokle god pčele grickaju pogače one održavaju leglo. U tom leglu ima varoe, ne možete je uništiti.

 “Sirupanje” do 15.8.
Jedino u 12. mjesecu, ako stvarno nema legla, možete uništiti varou. Doduše, ne možete 100 posto, ali možete negdje oko 98 posto!
U toku zime ne možemo kopati da vidimo ima li legla, ali dok one “grickaju” pogaču znajte da ima legla; pčele će ga održavati do proljeća. To znači da se i varoa vuče do proljeća, a onda na proljeća bukne i društva slaba.

Smatram, da ako već dajete prihranu, obavite to najkasnije do 15. 8. Kasnije više nikako, tada će matica ranije prastati sa leglom. Čim nema unosa hrane, budite sigurni ona prestaje sa leglom, smanjuje leglo. I rano će prekinuti sa leglom. To znači da ćemo zadimljavanjem u devetom ili desezom mjesecu uništiti varou.

Moja iskustva su slijedeća: završim sa prihranom do polovine avgusta, pčela rano prekine leglo, ja nemam problema. Ne zaboravite da, bez obzira da li je u košnici bilo i do 3 kg. pčele, većina njih ugine. Ostane 1,5 do 2 kilograma najkvalitetnijih pčela, koje će dočekati proljeće naredne godine.
Tek u proljeće, kada krene leglo, ako je kriza i ako znate da nema meda, možete dodati sirup, da bi ih podigli. NIje loše malo staviti u sirup čaja; pčele će biti zdravije i naprednije.
U cijeloj ovoj priči je vrlo bitno da shvatimo da prihranom u kasnu jesen ili držaljem pogače do proljeća ,I, zapravo, proizvodimo varou. Znači “sirupanje” najkasnije do 15.8., a onda krajem drugog ili u trećem mjesecu (kada krene proljeće) dodati još malo sirupa ili pogaču.

 Tri ključna mjeseca

Naglašavam, da se ova uputstva pčelari moraju prilagođavati području na kojem pčelare (ponašajte prema kalendaro dolaska proljeća na vašem terenu). Sa ovom praksom biće više meda, manje gubitaka, a pčele će biti zdravije.

Najvažnije je da znate šta treba raditi i u koje vrijeme, koje igra glavnu ulogu u dobroj pčelarskoj praksi. U pčelinjaku se puno gubi ako se nešto ne uradi pravovremeno. Kod pčela je jako specifično: u ona ključna tri mjeseca ako nismo odradili sve na vrijeme, jako puno se gubi. Sve se kod pčela toliko brzo dešava da nismo ni svjesni. Dani se u pitanju, a ponekad i sati.

Morate strogo voditi računa i boriti se u tri ključna mjeseca. a onda je sve lakše kasnije. Vrlo je važno proljeće; kasnije počinju vrućine. U proljeće se borite da što više meda izvadite i da ostavite proljetnog meda, koji ram za jesen (važno je imati u rezervi makar tri rama tog proljetnog meda), te ih ako bi bila slaba ljetna ispaša, u jesen vratiti zajednicama.

Puno znači i pčele pustiti na miru, pomagati im samo u skladu sa njihovom prirodom. Zaboravite maltretiranje pčela: one sve znaju najbolje kada, šta, kako! Naše je samo da im pomognemo. Nemojte im odmagati, a pčeli odmažate na mnogo načina
Na kraju još jedan savjet – probajte da radite i savjetujete se sa iskrenim pčelarima, onima koji hoće da vam iskreno daju savjet. Ali, pazite se mudrijih i starijih pčelara; oni će vam namjerno nešto preskočiti ili pogrešno vas savjetovati jer tako žele da im budete što duže mušterija.

Normalno je 1,5 do 2 kg. zimske pčele
Nemjojte misliti da su pčelinje zajednice slabe sa 1,5 kilograma pčela. To je prirodan proces. Hiljadama godina unazad se zna da u zimskom periodu ostaje kilogram do dva najkvalitetnije pčele. To je prirodno pravilo na svim kontinentalnim područjima.

Pčele sebi ostave sebi onoliko jedinki koliko njima paše; one tačno znaju koliko njima treba, prirodno se smanje. Iako u osmom mjesecu u košnici ima i do pet kg. pčela, one će se u zimskom period smanjiti na 1,5 do 2 kilograma. Druga je situacija u primorju, gdje su toplije i kraće zime.

(Arhiv BHP)

 

Discussion about this post

BH Pčelar

© 2020 BH Pčelar

Navigacija

  • Pretplata
  • Impressum
  • Pitanja i odgovori
  • Pošaljite svoj članak
  • Kontakt

Zapratite nas

  • Početna
  • Bosna i Hercegovina
  • Globus
  • Pčelarska praksa
  • Apiterapija
  • Portreti
  • Zanimljivosti

© 2020 BH Pčelar