Jagoš Petković, (51), profesionalni pčelar sa 200 košnica: Pčela je uvijek naš pacijent gdje mu mi pri svakom pregledu dajemo dijagnozu i određujemo terapiju…

Stara naredna izreka koja kaže da tri Z – zemlja, zlato i znanje, nikad ne mogu propasti, pokazala se tačnom i u slučaju našeg sagovornika, Jagoša Petkovića. On je naime u rodnom Rudom, od djetinjstva učio pčelarstvo kao desna ruka svom ocu i dedi. Pa kad se prije nekoliko decenija obreo trbuhom za kruhom u Beogradu, znanje o pčelama je bilo tu, u glavi, spremno da se nastavi tamo gdje se nakratko stalo.

Jagoš je trenutno zaposlen kao koordinator za bezbjednost na jednom od objekata Aldahrine kompanije, a pčelarstvom se bavi kao dopunskom djelatnošću. Planira da mu to uskoro postane glavna preokupacija.

U Rudom su prinosi minimalni, ali je med vrhunski
-Pčelarstvom sam počeo da se bavim maltene od rođenja uz dedu i oca koji su tada pčelarili na starovremski način.Rođen sam u Rudom, maloj bosanskoj varošici gdje su prinosi minimalni, a kvalitet meda na zavidnom nivou.Trbuhom za kruhom krenuo sam u bijeli svijet da obezbijedim životnu egzistenciju.Došavši i nastavivši se u rubnom dijelu Beograda nastavio sam da se bavim pčelarstvom iz ljubavi koje vremenom prerasta u interesnu sferu. Moj najveći ponos je to što sam na desetine novih pčelara proizveo – kaže Jagoš za BH pčelar.

Profesionalno se pčelarstvom bavi preko 20 godina, a trenutno njegov pčelinjak broji preko 200 košnica.
Iz svog bogatog, višedecenijskog pčelarskog iskustva, a koje ne bi moglo stati ni u nekoliko knjiga, Jagoš je za naše čitatelje, početnike posebno, izdvojio neke od ključnih savjeta.

-Za početak pčelarenja dovoljno je tri do pet košnica. Važno je ne počinjati sa jednim pčelinjim društvom jer, ako ono zbog nekih razloga oslabi, nećemo imati čime da ga pomognemo.
Tokom zime ili s ranog proljeća, nabavljaju se kvalitetne košnice, koje treba da budu ofarbane i sa krovovima koji je opšiven limom. Košnice treba da budu iste konstrukcije i prilagođene selidbi.

Pčelarska bluza bolja od šešira

Za početak su neophodna dva pčelarska šešira i dva para zaštitnih rukavica. Umjesto šešira, bolja je pčelarska bluza sa šeširom. Osim toga, neophodno je obezbijediti i dimilicu, pčelarski nož i četku kao i materijal za sagorijevanje u dimilici, zatim kalem žice za ožičavanje ramova, oko dvadeset satnih osnova i zvrk za utapanje žica u satne osnove.

Pčelariti nije lako, da bismo pčelarili treba prvo da nešto zavolimo da se spremimo i na kraju da se edukujemo. Pčelarstvo je divan posao i uživaćete u njemu. Budite pozitivni i krenite u novu sezonu sa dobrim prognozama. Iskustvo koje ćete steći biće neprocjenjivo važno za vašu budućnost kao pčelara, zato učite kad god vam se ukaže prilika – kazuje Jagoš.
U nastavku pročitajte njegovih top 10 uslova koje bi pčelar, ako želi biti uspješan, morao ispuniti.

1. Zavolite pčelarstvo
S obzirom da se pčelarstvom bavi mali broj ljudi, česta greška je stimulisati nove pčelare prinosima i novcem. Kao i svaki posao, pčelarstvo je potrebno voljeti kako bi cio proces bio uspješan. Na kraju krajeva, to i nije toliko teško. Većina iskusnih pčelara uživa provodeći dane u prirodi blizu svojih košnica. Naravno, sjedinićete se sa prirodom i živim svijetom oko vas, što je, morate priznati, nevjerovatna stvar.
Učite i istražujte
Motivisani novcem, početnici u pčelarstvu često prave grešku tako što krenu sa većim brojem košnica od onog kojim mogu upravljati. Ovo može biti iscrpljujuće i obeshrabrujuće, posebno bez dodatne pomoći. Prije nego što uložite u košnice, uložite u potrebno znanje i posavjetujte se sa nekim iskusnim pčelarom, a možda mu i pomognete u radu i tako steknete neko iskustvo. Literaturu je najbolje prelistati tokom zime, kako biste na proljeće bili spremni za ono što slijedi.
Prihvatite pomoć – čak je i potražite!
Najbolje bi bilo da u početku neko vrijeme provedete sa nekim ko ima više iskustva od vas. Ovo je najbolje uraditi čak i prije nego što kupite vaše košnice, kako biste znali njima da rukujete, i bili upoznati sa onim što radite. Ponudite se da dobrovoljno pomognete nekom od vaših bližih ko se bavi pčelarstvom, i na taj način dobićete potrebnu praksu, a i znanje.
Izaberite mjesto za vaše košnice
Prilikom razmatranja odgovarajućih lokacija, morate uzeti u obzir više stvari: blizina/daljina mjesta, sunčeva svjetlost, vjetar, okolina i priroda, paša. Tek nakon povoljnih uslova, donesite odluku da smjestite vaše košnice. Povoljna lokacija obezbijediće vam mnogo toga: sigurnost, dobro pčelinje društvo, hranu u toku sezone…
Imajte realna očekivanja
Upoređujući sebe sa ljudima koji se bave pčelarstvom dugi niz godina, možda ćete se osjećati manje vrijednim, ali to je nešto što svakako ne treba raditi. Štaviše, prvih par godina budite srećni ako vaše pčelinje društvo uopšte preživi godinu – i ako vi u porodici budete imali par kilograma meda viška! Nakon par godina, možete početi svoja ulaganja u povećavanje proizvodnje, pošto ste stekli potrebno iskustvo u prezimljavanju pčela. Uspjeh će neminovno doći, samo morate biti strpljivi.
Ne obeshrabrujte se!
Ukoliko vidite da su prinosi mali, ne odustajte. U pčelarstvu, svaka godina predstavlja novu mogućnost – prethodna ne mora ličiti na sljedeću i obrnuto. Uvijek budite u kontaktu sa ostalim pčelarima i učlanite se u pčelarska društva. Na taj način bićete obaviješteni o svemu i sigurno će vam biti lakše da upravljate svojim poslovima.
Budite nježni prema pčelama
Naučite da rukujete nježno, uz minimalno uznemiravanje društva. Ovo će ostati vaša navika tokom godina, zato se trudite da je održite. Ukoliko ne uznemiravate svoje pčele, vidjećete kako ćete se vremenom stopiti sa njima u neku vrstu simbioze, toliko da ćete pomisliti da vam one, zaista, vjeruju – što je divna stvar koja će vas definitivno oplemeniti.
Tretirajte pčelinjak ispravno
Redovno sprovodite tretmane protiv parazita na svom pčelinjaku. Uvijek provjeravajte svoje pčele kako biste na vrijeme utvrdili da li su zaražene. Tretmane sprovodite onda kada je to neophodno, u zavisnosti od vrste parazita. Na ovaj način spriječićete moguću zarazu i obezbediti zdravo i produktivno pčelinje društvo.
Izbjegavajte toksine
Ovo je definitivno lakše reći nego uraditi. U svakom slučaju, informišite se o oblastima gdje se koriste insekticidi i pesticidi, koji mogu naštetiti vašem pčelinjem društvu. Najbolje je da prvenstveno izaberete lokaciju gde je najmanje otrova u vazduhu, a i na biljkama. Naravno, o ovome posebno vodite računa kada su pčele na paši – ne dozvolite da vaš trud prevoza pčela bude uzaludan tako da vaš med na kraju bude zagađen otrovima.
Neka vaše pčele zimuju na pravom medu
Kad god je to moguće, usvojite ovaj savjet i primenite u praksi. Naravno, ukoliko meda nema dovoljno, šećerni sirup će poslužiti svrsi. Ali, kao potpuno prirodna hrana, med je sigurno bolji za vaše pčele. One ne samo da će prezimiti, već će i biti zdravije, već će i bolje funkcionisati u narednoj sezoni.

Rojenje
Rojenje je prirodna težnja pčela za reprodukcijom, i za stvaranjem nove zajednice. Obično se dešava u proljeće kada je dostupna veća količina nektara i polena.Uzgoj pčela može se početi prirodnim jeftinijim rojevima, ili dobrim rojevima na ramovima, odmah nakon bagremove paše. Rojevi treba da budu na 5 ramova. Tri rama su puna legla a krajnji ramovi su oni sa hranom – polenom i medom.
Površine sa leglom treba da su gusto pokrivene pčelama raznih doba starosti. Potrebno je da bude minimum 10.000 pčela među kojima i mlada oplođena i obilježena matica. Svi ramovi treba da sadrže oko 3 kg hrane. Košnice treba da imaju obezbijeđenu ventilaciju, odnosno dotok svježeg vazduha.
Za najbolji razvoj rojeva, potrebna je dobra nektarsko-polenska paša, a u nedostatku iste, pčele treba prihranjivati. Prihrana podrazumijeva po 300 grama šećernog sirupa, uveče.
Kada su uslovi uzgoja povoljni, rojevi mogu do avgusta da izgrade najmanje po 5 novih ramova i da se leglo razvije na po 6-7 ramova. U avgustu obratite pažnju na rezerve hrane kako bi zazimljavanje bilo uspješno i kako bi proljećni razvoj društva bio uspješan. Obezbijedite pčelama zimnicu ako u avgustu nema dovoljno unosa nektara iz prirode.
Sljedećeg mjeseca, u septembru, tretirajte pčelinje društvo protiv bolesti odnosno protiv varoe, nakon čega su pčele spremne za uspješno prezimljavanje.

 Uzgajanje matice
Razlika između pčele radilice i matice stvara se usljed drugačije hrane koju su dobijale dok su bile larve. Za odgoj matice potrebno je stvaranje uslova koji stimulišu pčele da uzgajaju matice, odnosno matičnjake i da obezbijedite resurse potrebne pčelama za uzgoj matice.
Pčele će zamijeniti maticu (tiha smjena) u slučaju da je matica stara i ne izlučuje dovoljno feromona, ili ako je bolesna, pa ne polaže dovoljno jaja. Ako matica slučajno bude ubijena, pčele će za svega nekoliko časova primijetiti novonastalu situaciju i počeće izgradnju matičnjaka.

Zazimljavanje
Tokom zimske sezone nema nekih zahtjevnijih poslova oko pčelinjaka ali kada su snježne padavine jake, može doći do otapanja ili do smrzavanja pa pčele mogu ostati bez kiseonika. Zato se radi tretman oksalnom kiselinom (protiv varoe.
Trebalo bi redovno pregledavati kako zajednica zimuje, da li je medna kapa probijena ili ne i kolike su zalihe hrane. U drugoj polovini januara mogu da se daju šećernomedne pogače, kao vid stimulacije matici zbog nedostaka hrane a ujedno se na taj način i utopljava pčelinje društvo.

Isplativost uzgoja pčela
Pčelarstvo jeste isplativ posao posebno jer se izvoz sve više orijentiše ka državama Evropske Unije. Prema nekim računicama, za jednu četvoročlanu porodicu, jedan pčelinjak koji broji minimum 100 selećih košnica, moguće je obezbijediti pristojnu egzistenciju.