Izet Hadžić, u Janja: Prije odlaska u pčelinjak potegnem malo rakije i pčele me ne napadaju

Njegova specijalnost su matice i matična mliječ, a kupci se javljaju iz svih krajeva bivše Jugoslavije, čak i sa Hvara u Hrvatskoj. Trenutno proizvodi tri vrste matica: Kranjsku maticu (carnica), Karpatiku i Zlatnu maticu (domaća “žuja”), a sav med koji proizvede proda u Janji

Izet Hadžić iz Janje trenutno je jedan od najboljih i najviše nagrađivanih pčelara u Semberiji i sjeveroistočnoj Bosni. Pčelarstvom se bavi duže od 35 godina. Ima 120 pčelinjih društava i s prvim sunčanim martovskim danima ulazi u svoj pčelinjak. Provjerava stanje, kvalitet matica i zalihe hrane, izrađuje nove košnice, renovira stare…

U dobroj godini Izet iz svojih košnica vadi po 30 kg livadskog, šumskog i bagremovog meda. Što se tiče plasmana, kaže da s tim nema problema.

“Godišnje proizvedem oko 500 oplođenih i 1000 neoplođenih matica. Proizvodim med, polen, propolis. Jedno društvo danas košta 150 do 200 KM” – kaže Hadžić.

Kaže da prva pčelinja ispaša ovog proljeća počinje na poljima uljane repice. Nakon toga pčele se usmjeravaju u Kojčinovac ili Batar, na bagrem. Slijedi seljenje polovine pčelinjaka na Romaniju, dok polovina ostaje u ovim krajevima, da bi iskoristile lipov cvat, nakon čega i one sele na Romaniju. U avgustu vraća pčele u Janju i Kojčinovac.

Osim standardnih pčelinjih proizvoda, meda, polena, propolisa, Hadžić se, među prvima u BiH, 1998. godine počeo baviti proizvodnjom matica u mikrooplodnjacima, te proizvodnjom matične mliječi. Tvrdi da može proizvoditi, odnosno sakupljati, i pčelinji otrov toliko potreban u medicini, ali za sada, na našem tržištu nema potražnje za tim.

Zatekli smo ga u njegovoj kući u Šarampovu, najstarijoj mahali u Janji, gdje živi sa suprugom i kćerkom. Košnice i matičnjaci miruju, a Hadžić sa nalazi na svojevrsnom pčelarskom godišnjem odmoru, od septembra do 15. januara, kada se pčelama daju prve “pogače”.

Pčelarstvo je višedecenijska porodična tradicija Hadžića; Izet se duže od 30 godina bavi ovim poslom. Nažalost, rat ga je prekinuo u započetim poslovima, tako da se kao izbjeglica našao u Njemačkoj. Boravio je u jednom manjem mjestu pored Štutgarta. –

“Pošto me pčelarstvo privlačilo, imao sam sreću da se nađem u Institutu za pčelarstvo u Štutgartu, gdje sam naučio mnogo toga o uzgoju pčela, saznao mnogo toga o ukrštanju, selekciji i proizvodnji matica. Što je najvažnije, naučio sam vrijednost stručne literature, tako da i danas redovno dobijam specijalizovane časopise. Svaki dan se nešto novo nauči, kaže za BH PČEČAR Izet Hadžić iz Janje.

Pokazuje nam košnice, improvizovanu laboratoriju i radionicu. Dodaje da je u zimskom periodu, nakon što im se da sva potrebna prihrana i lijekovi, pčelama potreban mir. Košnice su pod krovom, mikrooplodnjaci konzervirani, a svoje slobodno vrijeme Hadžić koristi za izradu novih košnica i renoviranje starih.

S prvim danima proljeća, od marta, kada se stvore povoljni uvjeti, Izet detaljno pregleda zdravstveno stanje u košnicama, kvalitet matica i zalihe hrane. Stimulativno prihranjivanje obavlja sa sirupima u koji se doda oko 20 mililitara čaja od kantariona na litar sirupa. Kaže, ulje i smola, koji se nalaze u cvjetnim vrhovima biljke, čine ga lijekom koji djeluje antiseptički, tj. ubija zarazne klice i mikrobe.

Nakon povratka iz Njemačke porodica Hadžić privremeni dom našla je u Tuzli, gdje su proveli neko vrijeme. Izet nije dangubio, organizovao je odmah uzgoj pčela, a već 1998. godine otvara oplodnu stanicu sa mikrooplodnjacima, vjerovatno jednu od prvih u BiH.

“Kod kuće je najbolje – kaže Izet, koji je obnovio uzgoj pčela na vlastitom imanju i na “ispašama” po Semberiji i Majevici. Danas ima 150 sanduka, od čega 80 na prikolici, a košnice sam pravi.

Tvrdi da  pčelarstvo ima perspektivu u našim krajevima, da se može itekako uspješno baviti ovim poslom i razvijati ga na osnovi savremenih dostignuća.  Njegova specijalnost su matice i matična mliječ, a kupci se javljaju iz svih krajeva bivše Jugoslavije, čak i sa Hvara u Hrvatskoj.

Trenutno proizvodi tri vrste matica: Kranjsku maticu (carnica),Karpatiku i Zlatnu maticu (domaća “žuja”), a sav med koji proizvede proda u Janji. Ističe da u ovom povratničkom mjestu trenutno djeluje pet jačih pčelara, sa oko 600 košnica, koji također, nemaju većih problema sa plasmanom svojih proizvoda. Ipak, neophodan je organizovani nastup kako bi se ova djelatnost mogla razvijati i usavršavati, a ljekoviti proizvodi vrijednih pčela stigli do građana.

Izet Hadžić je i predsjednik skoro osnovanog pčelarskog društva “Bagrem” iz Janje. Ospričao nam je kako obavezno prije odlaska u pčelinjak “potegne” nekoliko gutljaja domaće rakije.

“Pčele me ne napadaju, nema uboda, nervoze, alergije na njihov ubod… – tvrdi Izet. (bhpčelar/E.M.)