Iz vremena kada je Hasib Kapić bio predsjednik Saveza pčelara Federacije BiH: Uvozni i parvoreni med su naša „rak rana“

Imamo bogate uslove za pčelarstvo samo se neke stvari trebaju posložiti i imat ćemo pčelarstvo kao najrazvijeniju granu poljoprivrede. Imamo mnoge mogućnosti. Trebalo bi u praksu uvesti oprašivanje pčelama čime bi se povećao i kvalitet i kvantitet usjeva. Također imamo mogućnosti organske certifikacije u nekim krajevima

Prelistavajući arhivu BH PČELARA, zastali smo za intervju Hasiba Kapića iz 2008. Godine, cazinskog uspješnog i čestitog pčelara, koji je tada obnašao funkciju predsjednika Federalnog saveza pčelara BiH. ON je tada kazao da je da su uvozni i patvoreni med „rak rana” kako pčelarima, tako i potrošačima…

Ovaj Cazinjanin je na čelu Pčelarskog saveza Federacije BiH bio od novembra 2007. godine i od tada zajedno sa predsjednicima kantonalnih udruženja radio je na organiziranju pčelarstva u većem bh. entitetu, rješavanju trenutnih problema kao i afirmaciji i prosperitetu pčelarstva.

Kako je pčelarstvo njegova porodična tradicija, tako je i njegovo poznavanje prilika u pčelarstvu, smatra on, odlično. U centru svih njegovih aktivnosti bilo je uređenje infrastrukture Saveza pčelara FbiH, te nastojanja da se formira Savez ili Unija pčelara BiH..

Na pitanje „Koji su to gorući problemi naših pčelara”, Kapić je kazao:

„Jedan od vodećih, pored patvorenog meda kojeg i pored stalnih upozorenja inspekcije ima sve više po niskoj cijeni a nikakvog kvaliteta, je i nedostatak pčelarskih zakona. Da bi se podigao nivo pčelarstva u FBiH, oni su neophodni. Sadašnje stanje tumači svako na svoj način i sa pozicije svojih potreba što na kraju daje slab rezultat.

Smatram da pred nama stoji naporan rad. Pored toga smo dužni imati i mnogo drugih informacija kao što su popis košnica (svih tipova), razmještaj pčelinjaka, odnosno uraditi pčelarsku kartu, organizirati nabavku lijekova itd… Naši problemi su najčešće finansijske prirode. Radi lakšeg dostupa informacijama neophodno je da se umrežimo kao i to da smo u stalnom kontaktu sa svim pčelarima, gdje bi sve informacije bile u Federalnom savezu, a svi kantonalni savezi mogli znati u svakom momentu šta se dešava.

Koliko se pčelarstvo u FBiH može kvalitetno organizirati?

„Hvala Bogu, zeleni pokrivač u BiH sa aspekta resursa pčelarstva je obilan i raznovrstan po nektarnom bilju što nam daje posebnu prednost za pčelarstvo. Pored toga, imamo dijelove BiH koji se odlikuju posebnim biljkama kao što su kadulja u Hercegovini, kesten u USK-u, lipa na Grmeču itd. Raznolikost klime i biljnog svijeta omogućuju pokretno hranjenje pčela i poboljšanje kvaliteteta i kvantiteta pčelinjih proizvoda. Imamo bogate uslove za pčelarstvo samo se neke stvari trebaju posložiti i imat ćemo pčelarstvo kao najrazvijeniju granu poljoprivrede. Trebalo bi u praksu uvesti oprašivanje pčelama čime bi se povećao i kvalitet i kvantitet usjeva. Također imamo mogućnosti organske certifikacije u nekim krajevima. Možemo poboljšati i produktivnost koja bi povećala prihode pčelara kroz mala ulaganja u edukaciju.

Kakav je odnos Vlasti prema pčelarstvu?

„ Šta da Vam kažem. Nepostojeći zakoni, neorganiziran otkup meda, nekontorolisani uvoz, patvoreni med… Odnos države prema pčelarstvu može biti i bolji od sadašnjeg. Kroz donošenje zakona, premija u pčelarstvu, boljim inspekcijama, koje kao da i nemamo, nadzorima nad proizvodom od pčela – sve to se može popraviti. Problem predstvaljaju i podsticaji. Na primjer, ove godine smo imali premije po košnici na federalnom nivou 10 KM za broj od 30 – 150 košnica što je dovelo pčelare sa većim brojem košnica u situaciju da ne mogu naplatiti ili moraju broj košnica prijaviti na nečije drugo ime

Odgovori konkurenciji

„Bosanski pčelari nisu iskoristili priliku da svoju proizvodnju obogate različitim proizvodima pčela kako bi zadovoljili potrebe kupaca. Zbog takvih prilika bosanskohercegovački trgovci su takve proizvode uvozili iz drugih zemalja. Naši proizvođači nisu pravovremeno odgovorili na konkurenciju iz uvoza.

Danas imamo situaciju kakvu imamo. Travama bogate planine BiH daju mogućnosti za proizvodnju mnogo toga. Relativno mala upotreba pesticida pomaže mogućnostima da imamo proizvode visokih kvaliteta. Ako bi proizvodnja meda bila efikasno regulisana po pitanju upotrebe antibiotika za kontrolu bolesti, pčelinji proizvodi bi mogli biti čak i izuzetne izvozne vrijednosti.

Pčelarski biznis

“Mnogi pčelari u BiH danas posjeduju praktično umijeće, proizvode vlastitu opremu, brinu o pčelama, uzgajaju matice, prikupljaju i prerađuju med… Međutim, nemoguće je održati korak sa trenutnim kontrolama bolesti pčela, i novim tehničkim dostignućima koje pčelari uživaju u drugim zemljama. Kada bi pčelari uspostavili bolji biznis kroz oprašivanje, koje se trenutno radi samo lokalno i imali u svakom trenutku obezbijeđen transport pčela na nove lokacije cvjetanja, med bi se mogao prikupljati mnogo duže, primanja bi bila veća a samim time i razvoj pčelarstva bi bio brži.(bhpčelar/A.H.)