Đoko Zečević, pčelarski zanesenjak i stručnjak sa Zlatara: DUGOVJEČAN I USPJEŠAN NA PRADJEDA ĐOKU!

Pričali su mi da sam po pradjedu ime dobio, da budem kao i on dugovječan. Vidjećemo, nikad se ne zna”, kazuje ovaj profesor-pčelar rođen u Vilovi na obroncima Zlatara, i sada neumoran i pun elana. Geni, med i zdrav zlatarski vazduh čine svoje.

Čuveni pčelar Đoko Zečević sa Zlatara, ekonomista koji je tokom radnog vijeka bio profesor i direktor, uzduž i poprijeko obišao matičnu Srbiju, te većinu zemalja bivše Jugoslavije, pričajući na predavanjima o pčelarenju. Aktivista je pčelarskih organizacija već dvije decenije. Na Zlataru sa suprugom Borjankom pored mnogih košnica ima svoj stalni štand meda. U njegovoj familiji već se dva vijeka bave pčelarstvom, med su u davna vremena prodavali i u Carigradu, Dubrovniku…

Optimum 100 društava

Zanimljivo je da je danas 73-godišnji Đoko, praunuk čuvenog Đoke Zečevića, velikog pčelara iz devetnaestog vijeka. Naime, prema porodilčnom kazivanju Zečevića, tada je na Zlataru živio i bavio se pčelarstvom čuveni pčelar Đoko Zečević, za koga pričaju da je dočekao pozne godine. Živio je 114 ljeta ( od 1808. do 1922), a kažu da je i u dubokoj starosti imao stotinjak košnica “vrškara”.

Danas njegov praunuk Đoko Zečević, takođe neumorno pčelari na mirisnoj planini. Ujedno, kao izuzetan poznavalac pčelarenja i zvanični predavač Saveza pčelarskih organizacija Srbije, otkriva tajne tog zahtjevnog, korisnog, a lijepog posla.

– Pričali su mi da sam po pradjedu ime dobio, da budem kao i on dugovječan. Vidjećemo, nikad se ne zna”, kazuje ovaj profesor-pčelar rođen u Vilovi na obroncima Zlatara, i sada neumoran i pun elana. Geni, med i zdrav zlatarski vazduh čine svoje.

Za njegova predavanja, kažu, da su jedinstvena, nadahnuta i stručna. Jer, kad Zečević govori o pčelama, medu, pčelinjim proizvodima, pčelarstvu, slušaju ga s posebnom pažnjom, a na kraju ga nagrade aplauzima. On do najsitnijih detalja objašnjava (i ne štedi se) šta je konvencionalno, ekološko i organsko pčelarenje, a onda obavezno napomene da danas imako raznih pčelara: neki su hobisti, drugi pčelare uzgred, trećima je to zanimanje. Ima ih u regiji i sa preko 2.000 košnica.

– Ipak, mome selu ispod Zlatara potrebno je više malih, sitnih proizvođača meda sa najviše 100 pčelinjih zajednica. Mislim da je to optimum za svaku državu u rtegiji – običava kazati Zečević na svojim predavanjima.

Početi sa 3 košnice

Dodaje, da pčelarstvo može biti isplativ posao, bez previše ulaganja, ali samo uz ozbiljan pristup i ljubav prema pčelama.

– Nema pčelarenja na silu niti brzog bogaćenja, mrzovoljni kraj košnica nema šta da traže – naglašava Đoko i navodi troškove otpočinjanja ovog posla:

– Izračunato je da su za početak, da se nabave tri košnice i krene, potrebna ulaganja od 427 eura. To nije nedostižna suma, a dobrodošlo je i ako država ili opština pomognu početniku. Najsigurnije je da se počne sa tri do pet pčelinjih društava. Bilo bi zarade od meda, ne velike, a prilika je da se posao polako razvija. Govorim to na predavanjima, savjetujem da mladi počnu, ali kad ih pozovem na predavanja uglavnom dođu njihovi roditelji. Mlađe posao danas, izgleda, mnogo ne zanima – žali se Zečević.

On dodaje da je, pored zarade od pčela, i te kako bitna i nematerijalna korist: rad i boravak u pčelinjaku u čistoj prirodi, udisanje pare iz otvorene košnice, prepuštanje misli zujanju pčela i upoznavanje tog čarobnog svijeta. Sve ovo je odlično oslobađanje od stresa savremenog življenja. A pčelinji proizvodi su, kaže, od naročitog značaja za zdravlje.

Posebno poglavlje u Đokinoj pčelarskoj biografiji je perga, fermentisani polen izuzetne ljekovitosti. Ističe da je perga blagodet za ljudski organizam: pomaže kod kardiovaskularnih oboljenja.

Rekorder

Prije nekoliko godina mediji su izvjestili da je pčelar Đoko u jednoj košnici na Zlataru, gdje je kvalitetna pčelinja ispaša, ostvario rekordnu proizvodnju od 50 kilograma meda. I to na stacionarnom pčelinjaku sa koga se pčele ne sele.

– Najveći unos nektara od trava cvijetnica i medljike od četinara ostvaren je u toj košnici od 6. juna do 1. Jula – kazao je tada Zečević, uz napomenu da je tada za pregled i skidanje polunastavaka sa košnice morao da koristi merdevine. (bhpčelar)