U BiH imamo uglavnom trgovce; nikako proizvođače matica! MASOVNA SELEKCIJA PČELA

Danas smo preplavljeni ponudama proizvođača SELEKCIONISANIH matica….Postavlja se pitanje na šta su to one selekcionisane, na koji način su selekcionisane, ko može potvrditi i garantovati kvalitet tih matica, pogotovo ako znamo da niti jedan proizvođač matica u BiH nema popratni certifikat uz prodanu maticu kojeg potpisuje neka od nadležnih institucija

Osnovni zadatak matice u pčelinjoj zajednici je zalijeganje jaja iz kojih se ležu svi članovi pčelinje zajednice. Bez matice ili matičnjaka pčelinja zajednica nije biološka cjelina sposobna za obavljanje redovnih zadataka. Danas pčelari počinju proizvodnju selekcionisanih matica, a da nemaju osnovno znanje o biologiji pčele. Neki čak ne znaju ni koliko pčela ima očiju, krila, nogu… a selekcionišu matice. Da nije smiješno bilo bi žalosno!
Život pčelinje zajednice u prirodi je jako okrutan i surov. Priroda je to tako uredila da bi opstale samo najjače i najotpornije pčelinje zajednice. To je prirodna selekcija.

Zbog te prirodne selekcije pčele su i opstale milionima godina, ali čovjek ne bi bio čovjek da se ne upetlja i ne poremeti dobro uhodan i nadasve funkcionalan način života pčelinje zajednice. Na primjer, pčelar zajednicu koja se razboli liječi raznim medikamentima, zajednicu koja se slabo razvija pojačava leglom iz boljih i jačih zajednica, zajdnica koja ne skupi dovoljne količine meda opravdava lošim položajem košnice, zajednica koja ima jako slabe higijenske navike opravdava lošim tipom košnice i tako u nedogled.

Prema tome, pčelar zaboravlja da sve te loše, neotporne, nejake zajednice koje on spasi imaju jako negativnu posljedicu prenošenja loših genetskih materijala. Na taj način bitno remeti prirodnu selekciju jer takve zajednice u prirodi bi definitivno uginule i ne bi prenosile loše gene na sljedeće generacije.

Rojevna matica

U većini slučajeva, čak i kad se radi o dobrom porijeklu matica proizvođači selekcionisanih matica ne vode brigu o oštećenju matice preokretanjem matičnjaka, nedovoljno regulisanom temperaturum, vlagom itd.

Matica u matičnjaku je najosjetljivija na promjene temperature u toku zadnja dva dana, kada se i vrši presađivanje matičnjaka u oplodnjake, pa se matice legu tamnije boje ili potpuno crne. To je siguran znak pothlađenosti matičnjaka. Takva matica sigurno nije dobra. Uz to, matice se  dodaju u minijaturne oplodnjake koji ne zadovoljavaju ni minimum prirodno bioloških potreba.

Kako onda očekivati selekcionisanu maticu?

Mnogo je negativnih postupaka kod većeg dijela proizvođača matica. Zbog toga ih ja zovem trgovcima, a ne proizvođačima matica.

U tim trgovačkim ponudama pokušava se ocrniti najkvalitetnija matica koja se milionima godina održala i opstala baš zbog svoje nenadmašne kvalitete, a to je rojevna matica. Pčele kao i sva živa bića imaju potrebu za razmnožavanjem, sve životinje u divljini svoj proces reprodukcije obavljaju u najpovoljnijem periodu (kad ima izobilje hrane) pa tako i pčele. Pčele to rade rojenjem u vrijeme izobilja nektara i polena. Da bi se rojile moraju proizvesti rojevne matice. Rojevne matice se proizvode na vrhuncu razvoja pčelinje zajednice, kad je u košnici obilje pčela njegovateljica određene starosti koje luče matičnu mlječ.

Društvo koje se odluči na rojenje umanji aktivnosti i prikuplja energiju za izgradnju novog doma. U tom periodu u zarojenoj košnici nastaje blagostanje jer iz prirode dolazi svjež nektar i polen, ima dovoljan broj pčela za održavanje svih potrebnih aktivnosti za proizvodnju matica i najvažnije – nema “stresa“. To znači da matice proizvedene u tom periodu imaju svu potrebnu njegu i pažnju koju teško ili nikako vještačkim putem možemo postići.

Sve matice proizvedene (osim matica iz tihe smjene) na drugi način su „prisilne“ matice jer je pčelar na ovaj ili onaj način pčele prisilio da proizvedu te matice i svojim postupcima izazvao stres kod pčela.

Matica je majka svim radilicama i trutovima unutar košnice. Od majke oni nasljeđuju spoljašnja obilježja, kao i radne osobine. Od matice nasljeđuju dužinu rilca, agresivnost ili mirnoću, otpornost na bolesti, higijenske navike, boju prstenova na zadku, nagon za sakupljanje većih količina nektara, polena, propolisa i, naravno, nagon za rojenje.

Masovna selekcija

Proizvođači selekcionisanih matica uglavnom zaboravljaju da bi za selekciju “morali“ imati izolovano područje za oplodnju matica, zaštićeno od utjecaja neželjenih trutova. Takvo zaštićeno područje je jako teško naći izuzev udaljenih otoka, gdje vodena barijera spriječava dolazak drugih trutova.

Kad bi i mali takvo izolovano mjesto za proizvodnju selekcionisanih matica trebali bi nam selekcionisani trutovi. Pod pojmom selekcionisani trutovi podrazumjeva se da potječu od kvalitetne matice koja je pokazala nadprosječne kvalitete u svim osobinama potrebnim za opstanak pčelinje zajednice.

Od isto takvih nadprosječno kvalitetnih matica koje nisu u srodstvu uzimamo materijal za proizvodnju matica.

Kad vidimo da se ova vještačka selekcija teško sprovodi u praksi dolazimo do zaključka da je puno jednostavnije, a i prirodnije raditi masovnu selekciju. Masovna selekcija se sastoji od toga da se iz proizvodnje i uzgoja izbacuju zajednice sa neželjenim osobinama.

Masovnu selekciju može i treba raditi svaki pčelar na vlastitom pčelinjaku to se postiže samo radikalnim metodama bez emocija, skoro pa identično kako to priroda radi milionima godina.

Kad bi nekoliko godina radili masovnu selekciju ubrzo bi došli do otpornijih pčela koje mogu donijeti višak meda pčelaru. Jednostavno je od jakih i otpornih prirodno selekcionisanih zajednica dobijamo selekcionisane trutove, a u prirodnoj oplodnji matica, uglavnom najjači i najsposobniji trutovi oplode maticu.

U nedostatku tih prirodno selekcionisanih trutova na scenu stupaju kržljavi i sa puno neželjenih osobina trutovi. Zbog toga imamo izraženo šarenilo na pčelinjacima kad je u pitanju snaga pčelinjih zajednica, količina prikupljenog meda i ostalih pčelinjih proizvoda, različitost u agresivnosti od košnice do košnice, neka društva izime dobro, neka jako slaba, sve češća obolijevanja od raznih bolesti itd.

Matica je duša košnica

Kako motivacijski djeluje na pčelara kada vidi jaku zajednicu, tako demotivacijski djeluje kada vidi slabu zajednicu, a da pri tome ne može naći razlog njene slabosti. Zaboravljaju da je to najčešće zbog loše matice jer matica je duša košnice. Svi ti nedostaci pa čak i misteriozni masovni nestanci pčela se mogu pripisati selekciji koja ide suprotno prirodnim zakonima.

(Elvir Šehić za BH pčelar)