Sadik Čamdžić: POLETALJKA NA KOŠNICI JE PONIŽENJE ZA PČELU I OLAKŠAN PUT NEPRIJATELJIMA ZA ULAZAK U KOŠNICU

Zbog poletaljke, podnjača truli tri puta brže, a ona je najskuplji dio košnice. Poletaljka je pomoćna platforma za prodiranje neprijatelja pčela u košnicu. Pčelinja zajednica opstaje na principu “radi dok živiš, živi dok radiš”

I u najobuhvatnijim pčelarskim knjigama, poletaljka se opisuje u dvije ili tri rečenice. O njenoj funkciji piše se još manje, kao da je riječ o aksiomu koji je sam po sebi jasan. Da li je to zaista tako? Da li je neko od vas u prirodi vidio poletaljku?

Najiskusniji pčelari će vam reći da ona služi za polijetanje i slijetanje pčela.

Znači neka vrsta aerodroma za pčele i ništa više. Kao da helikopteru treba aerodrom. Zar nije čudno da pčele za milione godina evolucije nisu uspjele sebi napraviti poletaljku, kakvu im je čovjek napravio? Pa se još čudio zašto je do sada nisu imale!

Ponižavamo pčele

Kada u apitehnici želite nešto da uradite, prvo sebi postavite pitanje da li je u skladu sa prirodom. Ako je odgovor negativan, bolje da odustanete odmah. Da vidimo šta nam je to poletaljka donijela?

Zbog poletaljke, podnjača truli tri puta brže, a ona je najskuplji dio košnice. Posebno je skupa duboka, mrežasta podnjača. Izaziva poremećaje mikroklime u košnici preko kapi kiše koje se rasprskavaju i snijega koji mrzne i topi se na njoj. Pčele iznose mrtve pčele na poletaljku, pa ona postaje hranilište i mamac za razne životinje, koje često napadaju, jedu i uništavaju i žive pčele. Poletaljka smeta i često se lomi pri utovaru, transportu i istovaru košnica.

Poletaljka je pomoćna platforma za prodiranje neprijatelja pčela u košnicu. Poseban je problem produžena poletaljka sa kosom, širokom trakom koja poletaljku spaja sa zemljom. Zar to nije poniženje za pčelu? Kao da je pčela puž ili nespretni gmizavac, a ne odličan letač. Takvo pomagalo omogućava povratak oboljelih pčela i pčela invalida u košnicu što rezultira povećanim utroškom rada čistačica i stražarica i povećenim rizikom od infekcije uzročnicima bolesti i parazitima. Jer, pčelinja zajednica opstaje na principu “radi dok živiš, živi dok radiš”. Milosti nema.

Rješenje za slijetanje

Dopuštajući da slabi propadnu, priroda opstaje i unapređuje se. Iz ovih i drugih razloga, konstruisao sam mrežastu podnjaču sa drugačijom poletaljkom. Na prednjoj strani stranice podnjače, usječena je poletaljka dužine 250 milimetara i širine 24 milimetra. Usjek je urađen pod uglom od 22,5 stepeni spolja i prema dole, tako da je visina spoljnog otvora leta/poletaljke 35 milimetara.

Pošto je debljina zida mojih košnica 35 mm, sa unutrašnje strane je prikovana daščica debljine 13 milimetara na kojoj je dužina otvora leta 200 mm, a visina 8 mm. Tako je poletaljka smještena u prednjem zidu podnjače, slično kao u prirodnim staništima pčela. Ovakva poletaljka se može uraditi i kod košnica sa standardnom debljinom zida košnice, samo se tada sa unutrašnje strane leta može prikovati, recimo, profilisani lim istog otvora (dužina otvora leta 200 mm; visina 8 mm) umjesto daščice koju ja primjenjujem.

Pčelama je lakše slijetanje na poletaljku pod navedenim uglom. Odbrana košnice je olakšana. Olakšano je i čišćenje podnjače, jer kada pčele iznesu smeće, ono se po inerciji obično svalja niz poletaljku.

Isto se dešava sa rijetkim kapima kiše (ili pahuljicama snijega) koje padnu na ovakvu poletaljku. Zbog toga, ona manje trune i ne može biti zavejana snijegom. (BH pčelar arhiv)