BH Pčelar
  • Početna
  • Bosna i Hercegovina
  • Globus
  • Pčelarska praksa
  • Apiterapija
  • Portreti
  • Zanimljivosti
BH Pčelar
  • Početna
  • Bosna i Hercegovina
  • Globus
  • Pčelarska praksa
  • Apiterapija
  • Portreti
  • Zanimljivosti
BH Pčelar
Početna Pčelarska praksa

Saša Tatomirov: Kako postići dobro zdravlje pčela, odlično zalijeganje matice i izostanak svih pčelinjih bolesti?!

prije 3 godine
Saša Tatomirov: Kako postići dobro zdravlje pčela, odlično zalijeganje matice i izostanak svih pčelinjih bolesti?!

KOŠNICE RODNA VOJA (RV) NA 6 NASTAVAKA U SUNCOKRETOVOJ PAŠI

Podijeli na Facebook-uPodijeli na Whatsapp-uPodijeli na Twitter-u

Profesionalno se bavim pčelarstvom u Novom Miloševu, srcu Banata.Od samog početka pčelarenja pčelarim sa košnicom RodnaVoja (RV) i trenutno imam 300 pčelinjih društava i 1000 oplodnjaka za proizvodnju matica. Prvenstveno se bavim proizvodnjom matica, a na drugom mjestu je proizvodnja suncokretovog meda. Ove godine proizveo sam preko 4000 matica i preko 6 tona meda. Predsjednik sam lokalnog udruženja pčelara Nektar, Novo Miloševo od 2014. godine.

Saša Tatomirov rođen 1974. u Novom Bečeju. Živi i profesionalno se bavi pčelarstvom 15 godina u Novom Miloševu, srcu Banata. Od samog početka pčelarenja pčelari sa košnicom Rodna Voja (RV) i trenutno ima 300 pčelinjih društava i 1000 oplodnjaka za proizvodnju matica. Prvenstveno se bavi proizvodnjom matica i rojeva na RV ramovima, a na drugom mu je proizvodnja suncokretovog meda. Predsjednik je lokalnog udruženja pčelara Nektar Novo Miloševo od 2014. godine. +38160/0781-138,www.pcelinjaktijana.rs

Svi znamo da sezona pčelarska počinje u avgustu mjesecu. Napravimo li ovdje neku od grešaka, posljedice su nepopravljive.

Čim izvrcamo suncokretov med odmah krećemo sa udarnim tretmanom protiv varoe (koja je trenutno, po meni, najveća opasnost u pčelarstvu). Varoa izaziva definitivno najveće štete i gubitke pčelinjih društava.

Ubacujemo trake provjerenog kvaliteta koje stoje u društvima oko 3 nedjelje do mjesec i po dana i kontrolišemo konstantno opadanje varoe na AV podnjači. Ja konkretno ubacujem CHECKMITE trake, provjeren i dozvoljen preparat za tretman protiv varoe u Republici Srbiji koji držim u košnici 6 nedjelja. Nakon dvije nedjelje, poslije vađenja ovih traka iz košnice, radim kontrolno dimljenje dimnim topom sa Amitrazom.

Jedan dio mog pčelinjaka

Ukoliko u prirodi nema polena, početkom avgusta ubacujem pčelinjim društvima polensku pogaču sa minimum 10% polena (koji je sakupljen u proljeće) da bih podstakao maticu na povećano zaleganje. Takođe tokom cijelog avgusta dajem stimulativnu prihranu u količini od 2,5-3dl na dan rjeđeg sirupa 2:1 (voda-šećer) ili 1:1 sve u zavisnosti od količine hrane u košnici. Sve ovo činim da bi smo dobili što više legla, automatski i više zimskih pčela tako da mi društva ulaze jaka u zimu.

Takođe u avgustu mjesecu spajam sve oplodnjake u jedno društvo vađenjem svaka 3 dana po jedne pregrade tj. spajanjem jednog po jednog boksa dok ne spojim cio oplodnjak. U oplodnjaku tada ostaje samo jedna mlada matica. Obično bude 1 nastavak pun pčela (10 ramova) i najčešće bude 8 ramova legla. Spajanjem svih ovih oplodnjaka ja dobijam na pčelinjaku po svakom oplodnjaku novo društvo tj. oko 250 novih društava sa mladim maticama koje će u proljeće imati izuzetno eksplozivan razvoj.

Početkom septembra vršimo zazimljavanje svih pčelinjih društava.

– skidamo matičnu rešetku iznad prvog nastavka tj. plodišta

– vršimo delokaciju legla iz prvog donjeg nastavka u treći najviši-gornji nastavak.

– stavljamo u sredinu nastavka leglo i to gledamo da centralni ramovi budu što „crnji”, tj. da su što više bili zalegani i idemo ka svjetlijim i svjetlijim. Do ramova sa leglom stavljamo ramove sa pergom, a po krajevima nastavka dolaze ramovi sa medom.

Kontrolišemo zdravstveno stanje pčelinjih društava. Kontrolišemo da li svako društvo ima maticu koja kvalitetno nosi. Polovinom septembra tj. od 10-15. vršimo obilnu zimsku prihranu koju dajemo u 2 navrata u plastičnim kesama dimenzija 360x360mm debljine 100 mikrona. U jednu kesu stane 5l gustog šećernog sirupa (2:1 šećer-voda). To ujedno znači da svako društvo dobije 10l šećernog sirupa. Na svakoj kesi bušimo 25-30 rupa da bi pčele što pre povukle dodati sirup. Obično jako društvo za par dana povuče svih 5l i tada dodajemo drugih 5l. Prihrana na ovaj način je izuzetno brza, bezbedna od grabeži, nema bojazni da će se sirup pokvariti u kesama.

Slika 1

Ja na svome pčelinjaku dodajem sirup sa ljekovitim preparatima u plastičnim kesama od 5l debljina 100 mikrona i dimenzije 360x360mm (Slika 1). Zavisno od potrebe bušimo od 3 do  25 rupa (ili pravimo trougao). Od broja rupa  zavisi koliko će pčele povlačiti sirupa na dan.

Krajem februara ili početkom marta svakom društvu dodajemo polensku pogaču da bi obezbijedili društva sa polenom što ujedno znači da ćemo time podstaći maticu na ubrzano zalijeganje. Ujedno vršimo dodatno utopljavanje koje se sastoji od sužavanja leta i stavljanja gore na zbeg 2 do 3 lista novinske hartije. Kada se ukaže u dužem vremenskom periodu ljepše vrijeme a obično je to u vrijeme cvjetanja džanarike počinjemo sa stimulativnom proljećnom prihranom koja ide isto u plastičnim kesama od 5l, 2,5 do 3dl na dan tj. bušimo oko 3 rupe na kesi. Dajemo rjeđi sirup 1:1 ili ako ima puno meda u košnici 2:1 (voda-šećer).  Od toga momenta počinje KONSTANTNA prihrana koja ne prestaje do 10 dana pred našu suncokretovu pašu (zbog toga što ja početkom maja vadim veliku količinu legla iz košnice, te stoga moram da prihranjujem tako oslabljena društva da bi bila spremna za suncokretovu pašu).

Ko ide na bagremovu pašu, taj sa prihranom treba da prestane pri ograničavanju sa matičnom rešetkom. U toku mjeseca marta obično pri kraju krećemo sa prvim detaljnim proljećnim pregledom pri kome konstantujemo da li društva imaju maticu, broj ramova legla, broj ulica pčela, zdravstveno stanje pčela. U toku pregleda ubacimo ram zatvorenog meda koji smo prethodno otklopili sa obje strane u veličini šake između centralnih ramova sa leglom. U aprilu nastavljamo sa intenzivnim poslovima na povećanju količina legla: Vršimo rotiranje svakog drugog rama za 180 stepeni.

Spuštamo jedan do dva rama legla u drugi nastavak i rotiramo nastavke. Svi ovi postupci rada, uz neprestani dotok hrane – sirupa, dovode do toga da košnica krajem aprila ima u prosjeku 13-14 ramova legla.Takođe polovinom aprila počinjemo sa pripremama za proizvodnju matica. Od već unaprijed izabrane rodonačelnice počinjemo proizvodnju matičnjaka. Obično to biva negdje od 14 do 18. aprila, što znači da će nam prve matice izaći negde oko polovine maja.

Krajem aprila počinjemo sa najtežim poslom na pčelinjaku u toku cijele godine a to je formiranje oplodnjaka. U toku jednog dana formiramo između 250-375 oplodnjaka sa jednim ramom zatvorenog legla, jednim ramom meda i jednim ramom sa satnom osnovom ako je u pitanju trodjelni oplodnjak.

Trudimo se da na pčelinjaku „Tijana“ budu proizvedene visoko kvalitetne matice. Garantujemo da je svaka prodata matica oplođena i da redovno i kompaktno zaleže. Pčelinjak Tijana prvenstveno se bavi proizvodnjom velike količine visokokvalitetnih matica. Iz godine u godinu poboljšavamo kvalitet (genetiku) matica kao i broj oplodnjaka, a samim tim i količinu proizvedenih matica.

 Formiranje oplodnjaka

Devetog dana od presađivanja pristupamo formiranju oplodnjaka.Koristimo isključivo velike trodjelne ili dvodjelne oplodnjake sa po tri standardna RV rama. Trenutno Pčelinjak Tijana raspolaže sa 1000 velikih trodjelnih i dvodjelnih oplodnjaka i kapacitet proizvodnje matica u toku jedne godine je preko 4000 komada visokokvalitetnih mladih oplođenih matica. Oplodnjake punimo tako što iz proizvodnih društava prebacimo po jedan pun okvir meda sa nešto perge zajedno sa pčelama,zatim po jedan okvir sa zrelim leglom i pčelama,sa po jednog okvira sa otvorenim leglom otresemo pčele u oplodnjak i dodajemo po jedan okvir sa satnom osnovom.Napunjene oplodnjake prevezemo na oplodnu stanicu, poredamo i otvorimo im leta.

Dodavanje matičnjaka

Narednog prepodneva nakon formiranja oplodnjaka,odnosno desetog dana od presađivanja,podijelimo već zrele matičnjake u oplodnjake.Iz odgajivačkih društava povadimo okvire sa matičnjacima i složimo ih u sanduk za prijenos.Iz sanduka izvadimo letvicu sa matičnjacima,sa bočnih strana letvice odvojimo vosak, zatim između matičnjaka zasječemo vosak i sa kvadratićem voska sa letvice odvojimo matičnjake.Otvorimo oplodnjak,pčelarskim nožem razdvojimo okvir sa medom i leglom,spustimo matičnjak do legla između razdvojenih okvira zatim skupimo okvire toliko da uhvate kvadratić voska od matičnjaka ne oštetivši matičnjak i zatvara se oplodnjak.

Od prije dvije godine matičnjake ubacujemo u tzv. štitnike za matičnjake čime poboljšavamo prijem istih. Dokazano je da štitnici povećavaju prijem matičnjaka za 9%. Takođe matičnjake uvijamo u alu foliju čime isto dobijamo povećan prijem istih.

Jedan dan prije ubacivanja matičnjaka dodajemo pogaču svakom oplodnjaku a nakon dodavanja matičnjaka 3 dana uzastopce sipamo sirup u hranilicu. Svim ovim postupcima uspijevamo da nam prijem matičnjaka bude na zadovoljavajućem nivou. Nakon dva dana kontroliše se izlijeganje matica.Ako se matica iz nekih razloga nije izlegla dodajemo drugi zreo matičnjak.

Dodavanje matičnjaka

 Kontrola oplođenosti matica

Matice vadimo iz oplodnjaka 2-3 dana nakon planiranog termina njenog pronošenja (tj. od dvadesetosmog dana). Najčešće tada budu zaleženi svi ramovi. Kada otvorimo oplodnjak i vidimo da je satna osnova dobrim dijelom izgrađena, skoro sto posto možemo biti sigurni da je matica oplođena i da je razvila priličnu površinu legla.

Kvalitet matice ocjenjujemo prvenstveno po kvalitetu legla (leglo mora da bude kompaktno),zatim je ocjenjujemo po izgledu ako je matica sitna ili je sa nekim deformitetom uništavamo je.Kvalitetne dobro razvijene matice obilježavamo markerom, odgovarajuće boje za tu godinu i nakon toga su spremne za upotrebu.

Kao što smo na početku rekli proizvodnja matica je najosjetljiviji segment u pčelarstvu i od početka do kraja proizvodnje svaki detalj je jednako važan,iako se pridržavali “recepta” nije baš lako proizvesti kvalitetnu maticu. I na samom kraju treba reći da je proizvodnja kao i redovna zamjena matica, nezaobilazni faktor uspješne proizvodnje,naročito danas kada su prisutne sve više pčelinjih bolesti i kada se hemija sve više upotrebljava u poljoprivrednoj proizvodnji.

Šta radimo u junu?

Mlada matica koja je tek pronijela iz moje proizvodnje

7 do 10 dana pred početak suncokretove paše a u zadnjih par godina suncokret počinje da cvjeta oko 25. juna ograničavamo matičnom rešetkom društva koja će ići na pašu. Moram napomenuti da recimo 2013. godine, suncokret počeo da cvjeta oko 10. jula, a ove 2018. godine, suncokret je otvorio prve cvjetove 03. juna. Društva koja imaju 10 ramova legla i više smatramo jakim i ta ograničavamo na sljedeći način: svo otvoreno leglo stavljamo u prvi nastavak dole na podnjači zajedno sa maticom i dodajemo satne osnove do punog nastavka. Zatim preko tog nastavka stavljamo matičnu rešetku.

– U drugi nastavak stavljamo ramove sa otvorenim i zatvorenim leglom („miješano leglo”), dok u treći nastavak stavljamo potpuno zatvoreno leglo. Na taj način dobijamo piramidu od ramova sa leglom. Tokom jula suncokret je u punom medenju a mi pratimo dnevne unose putem dvije SMS digitalne vage. Nakon ograničavanja svaki deveti dan vršimo prevješavanje legla iz prvog nastavka gore u drugi. Ako je matica zalegla sve satne osnove dole što je najbolja varijanta tada vršimo prevešavanje približno 3 rama zatvorenog legla u drugi nastavak.

– Ako dole imamo ramove napunjene polenom-pergom ili medom tada te ramove dižemo gore i ubacujemo satne osnove na njihovo mesto da bi smo dali dovoljno prostora matici za zaleganje.

Ovo je izuzetno važan postupak jer u koliko ne izvršimo prevješavanje i to na vrijeme dolazi do blokade plodišta i ozbiljnih preduslova za pojavu rojevog nagona. Zamjenu matica vršimo u toku cijele sezone a najčešće u suncokretovoj paši. Obično krajem jula se završava suncokretova paša i tada pristupamo vrcanju meda. Ako je paša dobra, a mi smo učinili sve što treba da uradimo i to na vrijeme, tada možemo očekivati odlične rezultate na ovoj paši.

Ove godine sam sa mojom košnicom Rodna Voja prvi put u toku moga 16-o godišnjeg pčelarenja podigao košnicu na 6 nastavaka (od kojih je prvi donji bio plodište, a 5 nastavaka iznad matične rešetke su bili medišni nastavci). Suncokretova paša je trajala puna 2 meseca, jer je bilo sijanja suncokreta u periodu od 40 dana, a neki  suncokret je bio sijan i posle pšenice, tako da su ove jake košnice donele između 50 i 60 kg meda.

Ovako jakih košnica sa 6 nastavaka na celom pčelinjaku od 300 društava je bilo svega 8, a bilo je košnica, poštovani  čitaoci, koje nisu donijeli ni gram meda. Moramo biti iskreni i reći pravo stanje. Prosjek izvrcanog meda na cijelom pčelinjaku ove 2018. godine na suncokretovoj paši je oko 23,5 kg.

Pri svakom dodavanju šećernog sirupa u isti ja dodajem prirodne ljekovite preparate:EM Preparat, Nozevoj, BeeCare. Takođe pri svakom pregledu, ja pčele prešpricam ili sa EM preparatom ili sa Nozevojom. Ovim postižem dobro zdravlje pčela, odlično zalijeganje matice i zaostanak svih pčelinjih bolesti.

Dragi čitaoci, ja u ovom tekstu nisam mnogo pisao o bagremovoj paši, prirodnim ljekovitim preparatima, pčelarenju sa mojom RV košnicom, opširnije o proizvodnji matica, jer bi nam za to bilo potrebno mnogo teksta i vremena. Napisao sam ono šta i kako ja trenutno radim, a u narednim tekstovima ću pisati o gore navedenim temama.

I VRAĆAMO SE NA POČETAK ILI KRAJ ?!

KOŠNICE RODNA VOJA (RV) NA 6 NASTAVAKA U SUNCOKRETOVOJ PAŠI

Došao je avgust. Završavamo proizvodnju matica. Vrcamo suncokretov med. Ubacujemo trake protiv varoe, spajamo oplodnjake.

(BH pčelar)

Tagovi: bh pčelarkošnice rodna vojasaša tatomirov

Discussion about this post

BH Pčelar

© 2020 BH Pčelar

Navigacija

  • Pretplata
  • Impressum
  • Pitanja i odgovori
  • Pošaljite svoj članak
  • Kontakt

Zapratite nas

  • Početna
  • Bosna i Hercegovina
  • Globus
  • Pčelarska praksa
  • Apiterapija
  • Portreti
  • Zanimljivosti

© 2020 BH Pčelar