Proljeće je vrijeme kada pčelar treba zasukati rukave

Za pčele, ali i pčelara, naročito su značajni radovi u aprilu i maju. Potrebne, nužne, neophodne radove koje pčelar preskoči obaviti u ovom periodu, teško da može nadokanditi u nekom drugom mjesecu, a da pritom ne snosi barem minimalne posljedice – ekonomske.  Predavač na Poljoprivrednom fakultetu u Banjoj Luci, mr. Goran Mirjanić među glavne radove na pčelinjacima u ovim mjesecima ubraja proširivanje pčelinjeg gnijezda, nadražajno prihranjivanje društava, sakupljanje cvjetnog praha, stvaranje radnog raspoloženja u košnici. On tvrdi da „demariranje“ nastavaka podiže radno raspoloženje u košnici!

Pčele imaju svoj kalendar, orijentire u prirodi, prirodne pokazatelje po kojem se rađaju, žive, rade, umiru… U jednim mjesecima one su aktivnije, u drugim manje radno raspoložene, u jednim se razmnožavaju, a u drugima umiru. Cilj pčelara je prepoznati potrebe, rapoloženje jedne takve pčelinje zajednice i pripomoći joj tamo gdje je to moguće, gdje je poželjno, tamo gdje je korisno i za pčelu i za pčelara.

Značajni mjeseci

Za moderno pčelarstvo naročito su zanimljivi mjeseci poput aprila i maja (ne umanjujući vrijednost ostalih mjeseci). Potrebne, nužne, neophodne radove koje pčelar preskoči obaviti u ovom periodu, teško da može nadokanaditi u nekom drugom mjesecu, a da pritom ne snosi barem minimalne posljedice – one ekonomske prije svega.

Pa tako, naprimjer, predavač na Poljoprivrednom fakultetu u Banjoj Luci, i jedan od priznatijih pčelarskih teoretičara i praktičara u BiH mr. Goran Mirjanić među osnovne i glavne radove na pčelinjacima u BiH, u mjesecu aprilu ubraja: proširivanje pčelinjeg gnijezda kako bi se spriječila pojava rojevog nagona, zamjena stare matice za novu, nadražajno prihranjivanje društava, spašavanje društva sa lažnim maticima, pojačavanje jakih društva na račun slabih, izjednačavanje pčelinjih društva, sakupljanje cvijetnog praha.

Za mjesec maj Mirjanić kaže da je možda i najzanimljiviji mjesec za pčelare, ali i za pčele. Tek tada se mogu sagledati rezultati mukotrpnog i dugotrajnog rada na pčelinjacima. To posebno dolazi do izražaja ako se zna da u ovom mjescu cvjeta jedna od glavnih medonosnih biljaka u BiH – bagrem. Po njegovom mišljenju, u maju posebno pažnju treba obratiti na stvaranje radnog raspoloženja u košnici, spriječiti nagon za rojenje, proširiti leta, matici ograničiti prostor matičnom rešetkom.

Rojevi nagoni

U proljećnom periodu veoma je intenzivan unos cvjetnog praha. To je glavni razlog tzv. blokade matice jer pčele polen odlažu neposredno blizu legla, što matici bitno smanjuje površinu saća pogodno za polaganje jaja – piše Mirjanić u jednom svom priručniku.

• Ako pčelar na to ne obrati pažnju, pčelinje društvo se razvija, javlja se sve veći broj nezaposlenih pčela u košnici i neminovno dolazi do pojave nagona za prirodno rojenje (pojava matičanja). Da do toga ne bi došlo, potrebno je okvire sa polenom premjestiti u lijevu i desnu stranu od legla, a na njihova mjesta postaviti okvire sa satnom osnovom ili izgrađenim saćem. Na taj način smo proširili leglo i spriječili prirodno rojenje kod pčela. Ovu operaciju je potreno ponoviti još nekoliko puta, u razmaku od nekoliko dana, zavisno od pašnih i klimatskih prilika.

Proširivanje pčelinjeg gnijezda i sprječavanje pojave nagona, kaže Mirjanić, treba nastaviti i u aprilu. Ubacivanjem okvira sa satnom osnovom ne sprječava se samo rojev nagon, već se vrši jedna snažna apitehnička mjera na pčelinjaku – zamjena starog saća iz košnice. A staro saće u košnici može biti izvor određenih bolesti.

U aprilu je potrebno i dodatno uposliti pčele, a to se postiže tzv. „demariranjem“ nastavaka, tj. zamjenom njihovog mjesta: gornji nastavak treba spustiti na podnjaču, a donji podići u gornju poziciju. Na taj način se stvara solidan prostor u gornjem nastavku, u koji se naseljava matica, a za njom i ostatak pčelinjeg društva. Ovu operaciju je potrebno ponoviti za desetak dana.

Idealna mikroklima

Ventilaciju u košnici sprovode pčele radilice – lepezačice, u onim situacijima kada je to neophodno (visoke temperature, visoka relativna vlažnost i sl). Međutim, zadatak pčelara jeste da pčelama u takvim situacijama maksimalno pomogne kako bi one utrošile što manje truda i vremena da uspostave idealne uslove mikroklime u košnici. Iz tog razloga i u ovom slučaju potrebna je intervencija pčelara.

• Potrebno je ukloniti regulator sa leta košnice. Aktivirati gornja (pomoćna) leta na nastavcima, na poklopnoj dasci ili hranilici uspostavti maksimalnu ventilaciju, izvući metalne ili drvene uloške ispod mrežaste podnjače – stoji u priručniku Gorana Mirjanića.
• Na ovaj način će se uspostaviti optimalni uslovi u košnici za nesmetan rad i razvoj pčelinjeg društva, što će za posljedicu imati radno raspoloženje pčela i umnogome će smanjiti pojavu njihovog prirodnog rojenja, kao nepoželjnu pojavu na našim pčelinjacima.

Zamjena matice početkom maja

Da bi ostvarili visoke proizvodne rezultate, potrebno je, između ostalih aktivnosti, svake ili svake druge godine mijenjati maticu u proizvodnim društvima. Samo mlada, selektivna matica može odgovoriti izazovima jake glavne paše i puniti košnice medom.

Sama zamjena matice se vrši od početka pa do kraja pčelarske sezone: juli – avgust. Zamjena se vrši na način da se stara matica ukloni iz košnice, sačeka se četiri do pet sati, a zatim se u društvo doda mlada matica u kavezu.

Sa cvjetanjem šljive, počnite proljećnom prihranom

U vrijeme cvjetanja prvog koštičavog voća (kajsija, šljiva), potrebno je početi prihranjivati pčelinje zajednice sa tečnom hranom – šećernim sirupom. Šećer i voda miješaju se u omjeru

1 :1.

Tako pripremljen sirup dodaje se pčelama svake druge večeri u količini od 0,25 do 0,3 l. Prihranu pčelinjih društava treba završiti nekoliko dana pred glavnu pašu.

/bh pčelar/