Pašaga Ramić, bosansko – švedski pčelar: ZA MED U SATU POGODNIJI SU MANJI I NIŽI RAMOVI!

Kako Šveđani nemaju tradiciju potrošnje meda u saću, da bi se etablirao na ovom tržištu pokušao sam da proizvodim med u satu u malim ramovima težine oko pola kilograma i pakovano u posebne kartonske kutije. U ovom tekstu želim da prikažem ovaj ram i nadam se da će biti koristan i našim bosanskim pčelarima

Kada se neki pčelar želi pohvaliti svojim proizvodom i počastiti dragog gosta i prijatelja nečim što je originalno i prirodno onda iznosi na trpezu med u satu. Ja lično sam uobrazio da je med u satu jedini prirodan neoštećen med. Svaka obrada meda: vrcanje, cijeđenje, miješanje, zagrijavanje radi otapanja i drugi postupci umanjuju njegovu prirodnost.

Djevičansko saće

Pčelari najčešće sijeku komade meda u satu, pakuju u tegle i zalijevaju vrcanim medom pa takav proizvod nude kao “saće u medu”. Ja mislim da to nije med u satu i nije originalan i prirodan.

Proizvodnja meda u satu zahtijeva uslove koji su nešto povoljniji za proizvodnju meda. Zapravo zahtijeva jaka pčelinja društva, intenzivnu pašu i medenje bilja koje daje nektar sa većim procentom fruktoze šećera. Fruktoza šećer je onaj šećer koji usporava kristalizaciju meda, a med u satu treba da ostane tečan što je duže moguće. Ove zahtjeve ispunjava bagrem (Robinia Pseudoakacija) i vrijesak (Kaluna Vulgaris). Med u satu mora biti potpuno poklopljen, jer u protivnom curi iz ramova. A to nije poželjno.

Za proizvodnju meda u satu pogodniji su manji i niži ramovi. Pčele ih brže grade i poklapaju. Med u satu je onaj med koji je proizveden u djevičanskom saću, odnosno u saću u kojem se pčela nije legla.

Kod proizvodnje meda u satu mogu se postaviti satne osnove u ramove ili postaviti samo uske trake na donji dio satonoše ili ostaviti okvire bez satnih osnova da pčele samostalno izgrade saće i da ga napune medom i poklope.

Montažni ram

Ovako dobiven med je najprirodniji, ali ima problem kod proizvodnje jer pčele često iskrive gradnju pa se dobije nepravilan oblik. Pčelari pokušavaju na razne načine oblikovati ramove od plastike, od drveta ili od nekih drugih materijala kako bi dobili manje ramove koji se mogu pakovati i iznositi na tržište.

Ja pčelarim sa ramovima vanjske mjere 366 x 145 mm i često proizvodim med u satu u ovim ramovima. Šveđani nemaju tradiciju potrošnje meda u saću i glavni kupci ovoga meda su doseljenici (Bosanci, Kurdi, Sirijanci, Somalijci i drugi). Da bi se etablirao na švedsko tržište pokušao sam da proizvodim med u satu u malim ramovima težine oko pola kilograma i pakovano u posebne kartonske kutije.

Ovom prlikom želim da prikažem ovaj ram i nadam se da će biti koristan i našim bosanskim pčelarima.

Letvice za montažu rama rezane su na debljinu 5 mm, horizontalne su širine 25 mm, vertikalne 11 mm, a dužina zavisi od veličine rama. Najbolje je koristiti drvo smrće koje treba da bude bez grana. Drvo smrće zadržava svoju svijetlu boju, pa ovaj ram izgleda lijep dugo vremena nakon vađenja iz košnice. Ove male ramove vrlo je lako umotati u plastičnu foliju, a za njih se mogu napraviti posebne kartonske kutije sa otvorom kroz koji se vidi dio rama sa medom.

Ovako pakovani ramovi u kartonskim kutijama mogu nositi na kutiji poruke kupcu. Poruke mogu biti o proizvođaču, vrsti meda, mjestu proizvodnje, načinu upotrebe i mnoge druge informacije.(bh pčelar/arhiva)