Novembar i decembar na pčelinjaku: Košnice ne otvarati, snijeg ne skidati, hranu i strašila ne zaboraviti!

Otvaranjem košnica u novembru pokidamo propolis kojim su pčele začepile sve nepotrebne otvore, a novi sloj propolisa neće moći nanijeti jer propolis pčele  sakupljaju kad je veća temperatura i kad opće sa prirodom <195> Snijeg ne treba uklanjati sa i oko košnica jer je dobar izolator. Snijeg ponekad prekrije u potpunosti košnice ali ne treba se bojati za dotok zraka jer je snijeg porozan. Uklanjanjem snijega samo bi uznemirili pčelinje klube i vjerovatno doveli do stradavanja pčela koje bi se odvojile od klubeta

Kažu, med je svima sladak, a jedino pčelaru gorak, jer  pčelar nema godišnjeg doba u kojem bi mogao reći da nema nikakva posla i obaveza. Kako zima stiže, sve se više vremena provodi u radionici jer valja se pripremiti za narednu sezonu i spremno je dočekati. Pčelar se uvijek nada da će sljedeća sezona biti bolja od prošle pa se priprema za nju i sa nestrpljenjem je očekuje. Umilni zvuk zujanja pčela i cvijetne livade u zimskim mjesecima zamjenjuje zvuk stolarskih mašina i prašnjava radionica. To je zatvor za pčelara, ali tješi misao da će proljeće brzo doći i ponovo će umilni zvuk pčela i miris cvijeća okupirati  pčelarev um i tijelo te ga osloboditi tog zatvora zvanog zima.

NOVEMBAR

Pčelinje zajednice u novembru uglavnom nisu aktivne. Ta smanjena aktivnost je vrlo važna zbog štednje zaliha hrane. Zimske pčele u ovom i naredna dva mjeseca štede i hranu i snagu za kritični period izvođenja prvih generacija pčela i izimljavanje, a tad su im snaga i hrana najpotrebnije. Pčelinjim zajednicama je potrebno obezbijediti mir da bi mogle održavati  temperaturu.

Svako uznemiravanje dovodi do povećane potrošnje hrane i oscilacija u temperaturi. Kako se vanjska tmperatura smanjuje tako se pojačava rad pčela na održavanju toplote, pa pčele troše i više hrane. Uglavnom, ukupna potrošnja hrane u novembru ne bi trebala preći 1 kg . Pojedini pčelari utopljavaju  košnice raznoraznim materijalima da bi smanjili gubitak toplote.

Ali utopljavanje uglavnom ima kontra efekat i izazove više štete nego koristi. Košnice se ne smiju otvarati a pogotovo ramovi vaditi jer na taj način remetimo mikroklimu u košnici. Otvaranjem košnica u novembru pokidamo propolis kojim su pčele začepile sve nepotrebne otvore, a novi sloj propolisa neće moći nanijeti jer propolis pčele  sakupljaju kad je veća temperatura i kad opće sa prirodom. Pčelinjak je neophodno adekvatno ograditi jer bilo domaće ili divlje životinje svojim uznemiravanjem mogu dovesti u pitanje prezimljavanje pčelinje zajednice. Ako je pčelinjak izložen uznemiravanju od krupne stoke ili divljači, nužno je postavljanje električnog pastira, koji će istu držati na distanci.

Potrebno je  postaviti i strašila za ptice jer česti su slučajevi da djetlići naprave velike štete na pčelinjacima bušeći košnice. Druge ptice svojim pretraživanjem leta košnica u potrazi za uginulim pčelama uznemiravaju pčelinje zajednice. Pčelari posebnu brigu trebaju voditi o zaštiti pčelinjaka od miševa postavljanjem otrova ispod košnica i okolini pčelinjaka.

Miševi mogu nanijeti ogromnu štetu na pčelinjaku jer pčele kad su u klubetu, ne mogu se braniti. Miševi koriste toplotu koju pčele proizvode pa se čak i razmnožavaju  unutar košnice tokom zime. Pored otrova potrebno je suziti leta i postaviti češljeve da se spriječi ulazak miševa u košnice. Ali, treba voditi računa ako se pojavi koji topliji dan pa pčele izlijeću van, da se češljevi uklone zbog eventualnog izbacivanja uginulih pčela iz košnice.

DECEMBAR

Decembar je mjesec u kojem snježni prekrivač prekrije košnice i hladnoća zaustavi pčelama svaki kontakt sa vanjskim svijetom. Pčele u klubetu strpljivo čekaju proljeće. Što je vanjska temperatura niža to se pčele više zbiju u klubetu i obratno. Pčele se lako izbore sa hladnoćom ako su zazimljene sa dovoljno hrane i na vrijeme očišćene od varoe.

Pčelar na pčelinjaku nema puno radova osim redovnih provjera stanja i mira na pčelinjaku. Snijeg ne treba uklanjati sa i oko košnica jer je dobar izolator. Snijeg ponekad prekrije u potpunosti košnice ali ne treba se bojati za dotok zraka jer je snijeg porozan. Uklanjanjem snijega samo bi uznemirili pčelinje klube i vjerovatno doveli do stradavanja pčela koje bi se odvojile od klubeta. Potreban je samo oprez u slučaju da se snijeg počne topiti, da na letu se ne zaledi i na taj način blokira dotok zraka u košnicu što bi bilo pogubno, posebno u košnicama koje nemaju gornju ventilaciju.

U takvim situacijama krajnje nježno treba ukloniti snijeg sa prednjeg dijela krova košnice kao i sa leta. Ako imamo sumnju da neka košnica ne zimuje dobro trebamo utvrditi njeno stanje, a to radimo osluškivanjem. Možemo se koristiti gumenim crijevom čiji jedan kraj gurnemo na leto, a drugi prislonimo na uho ili da uho prislonimo direktno na košnicu zatim košnicu malo „kvrcnemo“ najbolje pčelarskim nožem. Po zvuku koji dolazi iz košnice možemo prilično pouzdano da utvrdimo da li pčelinje društvo normalno zimuje ili ima određenih problema.

Kad je zvuk jasan, ravnomjeran, naglo počne i naglo završi, tada društvo normalno zimuje. Ako je zujanje pojačano, neravnomjerno i dugo traje, to je znak da nešto nije u redu  ili da je društvo ostalo bez matice. Ako primijetimo na letu usitnjeno saće i dijelove pčela, a zujanje je pojačano, odmah možemo da posumnjamo da je u košnici  miš. Sve uočene nedostatke zabilježimo i dok vremenske prilike dozvole pristupamo njihovom saniranju. Ako se ukaže topao dan koji pčele iskoriste za pročisni izlet neodložno je da budemo prisutni na pčelinjaku.

Po izletu pčela možemo utvrditi koje su slabije jer one košnice koje su slabije i lošije zimuju prve izlaze na pročisni izlet, dok one koje su jake i zimuju bez problema izlaze nešto kasnije na pročisni izlet. Taj dan možemo iskoristiti za dodavanje hrane ako je neka zajednica iz nekog razloga ušla u zimu sa manjim količinama hrane.

Najbolje je dodati okvire sa medom iz zalihe odmah do klubeta ili dodati šećerno-mednu pogaču na satonoše iznad klubeta.

Decembar je mjesec kad u pravilu nema legla pa je neophodno taj trenutak iskoristiti za zadnji udarac varoi i uraditi tretman oksalnom kiselinom. Sad se sva varoa nalazi na pčelama i može se pravilnim tretmanom skinuti i do 99%  varoa iz pčelinje zajednice. Pčelar zimske mjesece treba iskoristiti pored prodaje pčelinjih proizvoda i ubiranja plodova svog i pčelinjeg rada i za remont opreme i košnica, da posjećuje pčelarske sajmove, obnovi svoje teoretsko znanje kroz čitanje pčelarske literature jer praksa ne može bez teorije ..

(BH pčelar 50)