BH Pčelar
  • Početna
  • Bosna i Hercegovina
  • Globus
  • Pčelarska praksa
  • Apiterapija
  • Portreti
  • Zanimljivosti
BH Pčelar
  • Početna
  • Bosna i Hercegovina
  • Globus
  • Pčelarska praksa
  • Apiterapija
  • Portreti
  • Zanimljivosti
BH Pčelar
Početna Pčelarska praksa

Kad pčelar ima naopak komšiluk: TEGLOM MEDA NA DAR PROTIV TERSA I LJUTOG KOMŠIJE!

prije 6 godina
Midhat Hodžić, pčelar iz Sarajeva: Zbog prvih pčela umalo nisam propao u šestom razredu osnovne škole, a one su mi utekle!
Podijeli na Facebook-uPodijeli na Whatsapp-uPodijeli na Twitter-u

Donosimo vam nekoliko savjeta o tome kako zašititi pčelinjak, neželjene napade na komšije, preduhitriti rojenje i držati ih zadovoljnima. Komšije sretne, a pčele na broju
Pčelarstvo je prekrasan hobi. Pčele su zanimljiva bića, s fascinantanim životom. Nažalost, ne cijene svi ovo. Zbog toga, treba imati obzira kada je riječ o pčelarenju i lociranju pčela, u suprotnom, može doći do velikih problema. Jedna činjenica koju svi na svijetu znaju, od djece do odraslih, jeste da pčele ubadaju. Ako želite izbjeći neželjene sukobe sa svojim komšijama, koji nemaju izgrađen odnos prema pčelama, postoji nekoliko stvari koje biste trebali uraditi. Prva od njih je da svoj pčelinjak ne smještate u malim vrtovima i u blizini kuća. Manipulaciju i rad sa pčelama ostavite za vrijeme kada komšije odu na posao. Svoje pčelinjake zaštitite tako što ćete im napraviti veliku prirodnu ogradu kako bi ih zaštitili od neželjenih prolaznika i uznemiravanja što može biti veoma neugodno.

Voda i let

Pčele piju vodu kao i sva druga stvorenja na planeti. Pčele obično piju vodu na rubovima korita, što kod običnih ljudi izaziva veliku paniku iako su pčele bezopasne. Pčelar svojim ljubimicama može pružiti pomoć u ovom smislu. Najjednostavniji način da to učinite jeste da napunite vazu cvijeća tresetom i natopite je vodom. Pčele će piti sa mokre površine, pogotovo ako ste je postavili na sunčano mjesto. Nemojte dopustiti da se površina ove vaze osuši. Ipak, treba biti oprezan kada pčele piju vodu i ne treba biti samouvjeren da pčele neće napasti.

Pčele obično lete oko 5 metara iznad tla, ali se problemi mogu javiti kad pčele izlaze iz košnice i kad se vraćaju u nju. Ako je vjetrovito vrijeme, na otvorenom prostoru pčele lete vrlo nisko kako bi se otpor smanjio na najmanju moguću mjeru. Dižu se samo ako na njihovom putu ima neka prepreka. Pčelar može pomoći u ovom slučaju zbrinjavanja tako što će napraviti živicu ili zasaditi grmlje oko pčelinjaka. Na ovaj način možete pomoći i svojim komšijama, te ih zaštititi od neželjenog napada. Visina ograde može biti i do dva metra, također možete na živicu staviti i mrežu kroz koju pčele ne mogu proći.

Pročisni letovi i rojenje

Nakon zimskog zatvaranja u klube, pčele ranim letovima u sunčanim proljetnim danima čiste svoje košnice. Zbog toga u blizini pčelinjaka možete primijetiti pčelinji izmet. Također, pčele ne mare ni za komšijin automobil niti za tek oprani veš. Ako se zbog toga ljute, onda je njihova ljutnja razumljiva. Ovakve nepoželjne situacije mogu se izbjeći tako što ćemo osigurati da je hrana koju zimi dajemo pčelama napravljena od zrelog šećernog sirupa. Hranjenje treba biti završeno do sredine septembra. Visoka prepreka oko vrta također će pomoći da se pčele zadrže na pročisnom letu u blizini košnice.

Drugi problem koji se može javiti u odnosu susjeda i vaših pčela je rojenje. Nijedan pčelar ne može garantovati za sve rojeve. No, ovaj životni ciklus pčele može se na vrijeme spriječiti. Držati matice podrezanih krila, u svako vrijeme imati u blizini opremu u slučaju izlaska roja, provjeravati temperaturu košnice i biti siguran da ona nije previsoka, potražiti pomoć iskusnijih pčelara samo su neki od savjeta kako pčele sačuvati od rojenja i bijega.

Pravila ponašanja

Bilo je slučajeva koji su završili na sudu gdje su pčelari držali veliki broj društava u svom vrtu. Po ovom pitanju, nemoguće je dati neki dobar savjet. Veličina posjeda diktira pravila ponašanja. Moderni prigradski vrtovi nisu prikladni uopće. Oni pak veći, sigurno mogu udomiti bar šest košnica.

Prava i obaveze

Pčelari imaju pravo držati pčele. Što se tiče naše zemlje, na nivou Federacije postoji Zakon koji kaže da je držalac pčela dužan da u naseljenim mjestima, pored puteva i drugim mjestima gdje se kreću i zadržavaju fizička lica, postavi pčelinjak tako da pčele ne smetaju drugim licima. Ispred leta košnice, navodi se u Zakonu, postavlja se ograda visine dva metra kroz koju ne mogu prolaziti pčele. Ograda mora biti udaljena najmanje četiri metra od leta košnice – navodi se u Zakonu o mjerama za unapređivanje stočarstva.

Loše čuvane i slabo postavljene košnice mogu biti velika smetnja. Nažalost, ono što komšije vide kao smetnju za sebe, više će imati obzira kod sudija nego li ono što pčelari smatraju interesantnim svojstvom svojih ljubimica.

Lijepa riječ

Bilo koji pčelar suočen sa ljutnjom komšije ne bi trebao odgovarati agresivnim ponašanjem. Pokušajte razgovarom riješiti problem i poduzeti neke pozitivne akcije
kako bi se donekle ublažila eventualna šteta. Ono što uvijek pomaže je razgovor sa susjedom, pogotovo ako je začinjen sa teglom meda.

Pokušajte im objasniti o važnosti pčela na ovom svijetu. Recite im da je njihov vrt tako lijep i pun cvjetnih boja zahvaljujući vašim pčelama. Ako je vaš komšija vrsta osobe koja je stalno zabrinuta zbog susreta sa pčalama, ako želi uklonuti biljke koje privlače pčele iz svog vrta ili ga je strah da će mu se pčele pridružiti dok doručkuje neku slatku i mirisnu marmeladu, onda vaše pčelarstvo nikada neće biti ugodno iskustvo. Bilo bi jednostavnije da držite pčele van grada i na taj način izbjegnete bilo kakve probleme. (BHPČELAR)

Discussion about this post

BH Pčelar

© 2020 BH Pčelar

Navigacija

  • Pretplata
  • Impressum
  • Pitanja i odgovori
  • Pošaljite svoj članak
  • Kontakt

Zapratite nas

  • Početna
  • Bosna i Hercegovina
  • Globus
  • Pčelarska praksa
  • Apiterapija
  • Portreti
  • Zanimljivosti

© 2020 BH Pčelar