Inovacija Ćamila Koštrebe: PODNICA S GRIJAČIMA koja zimi sprječava pomor pčelinjih zajednica, a ljeti djeluje antivarozno!

Poznato je da su pčele veoma osjetljive na hladnoću te iz tog razloga formiraju zimsko klube, slabe zajednice na oko 12-13 stepeni, srednje na oko 10 stepeni, a jake na oko 8 stepeni. Kao jedinke, pčele već na 7 stepeni praktično postaju usporene, slabo pokretljive te ako ostanu same brzo ugibaju. Međutim, ako je zajednica u klubetu dovoljno jaka i ako imaju dovoljne i pravilno raspoređene hrane, tada mogu izdržati velike hladnoće.Pčelar i pčelarski inovator Ćamil Koštreba, rođen je 1950. godine u Prijepolju. Kao vozač autobusa radio je 30 godina u Sarajevu, zatim 16 godina u Beču. Prvi je u porodici koji se bavi pčelarstvom. Pčelarstvo ga je oduvijek zanimalo no, pčelarsku karijeru je započeo tek nedavno.

Ipak, dovoljno rano da budućim pčelarskim generacijama ostavi brojne pčelarske inovacije koje je usavršavao uporedo sa pčelarenjem. U prošlom broju BH pčelara, predstavili smo Ćamilov VT sublimator uz koji, kako Ćamil tvrdi, pčelari mogu odahnuti. Naime, VT sublimator je garancija za zdrav med i pčele bez varoe. U ovom broju, predstavljamo Ćamilovu podnicu sa grijačima.

Šta vas je navelo na izradu podnice sa grijačima?

“Pa, svima nam je manje više poznato kakvu smo imali proteklu pčelarsku sezonu. Naime, poslije svih nedaća, da ih ne nabrajam, a koje prate pčelare, došla je duga i veoma hladna zima koja je prouzrokovala nove probleme u pčelarstvu pa čak i velike gubitke pčelinjih zajednica. Kad spominjem gubitke, mislim prvenstveno na Virovitičku županiju gdje ja pčelarim, a kako sam saznao iz raznih medija i razgovora sa pčelarima drugih krajeva (Slovenije, Bosne, Srbije…), došlo je i tamo do većeg pomora pčelinjih zajednica. Da li su gubici nastali zbog neadekvatnog i neblagovremenog tretiranja pčela protiv najvećeg nametnika varoe, zbog nemarnosti i pogrešaka pčelara ili dugotrajne zime i većih minusa, o tome bi se dalo naširoko raspravljati, no to nam sada nije tema.

U kraju gdje ja pčelarim (Virovitička županija), bilo je nažalost veoma mnogo gubitaka pčelinjih zajednica. Pošto sam spomenuo dugu i hladnu zimu želim da kažem da je kod nas 35-36 dana i danju i noću temperatura bila u stalnom minusu pa čak i do -28 stepeni što je možda jednim dijelom doprinijelo uginuću pčela. I upravo ta duga iscrpljujuća zima i hladnoća mi je dala ideju da napravim podnicu sa grijanjem. Nekom će se ova ideja možda učiniti suludom, a vrijeme će pokazati najbolje.

Bezboljnije podnošenje hladnoće

Od čega se sastoji podnica i na kojem principu radi?

“Ovako, prvo ću reći da sve što napravim, prvo napravim za sebe i isprobam to na svom pčelinjaku koji se nalazi tik uz kuću u voćnjaku. Jednostavno imam potrebu da uvijek nešto istražujem, radim, pravim, rješavam…a još ako nekoga s tim usrećim, pomognem mu…ja nemam veće sreće od toga. Uglavnom, sjedeći uz kafu sa suprugom, razgovarajući uopšte o pčelarstvu, odlučio sam napraviti podnice sa grijačima. Odmah sam imao neku viziju u glavi pa sam uzeo papir i olovku te nacrtao skicu. S obzirom da u kući uvijek imam nešto od elektronike za razne potrebe i namjene, odmah sam započeo sa izgradnjom no s obzirom da su mi svi elementi bili na 220V, tako sam radio sa onim čega sam trenutno imao. Znam da je za mnoge pčelare to neprihvatljivo jer ljudi ne mogu imati struju od 220V na terenu, zato sam na umu imao nešto pristupačnije i prihvatljivije o čemu ću govoriti u nastavku.

Uglavnom, od čega se sastoji podnica i na kojem principu radi? Uzeo sam jednu običnu antivaroznu podnicu, napravio drveni prsten dimenzija podnice i visine 6 cm. gdje sam ugradio grijnu ploču na gornjoj strani, a koja dođe ispod podnice. Na donjoj strani prstena dođe aluminijski lim koji zatvara donju stranu. Na gornjoj stran duž čitavog obima prstena zakucao sam letvice 1×1 cm, koje nose ploču grijača tj. grijnog tijela. Grijno tijelo je napravljeno od dvije aluminijske ploče veličine unutrašnjih dimenzija prstena a između ploča sam zalijepio grijač. Grijač je od karbonskih vlakana obložen silikonskom gumom a trpi temperaturu do 250 stepeni. Sve to sam spojio, zalijepio crvenim silikonom koji trpi temperaturu do 350 stepeni tako da sam dobio jedno grijno tijelo u cjelini koje leži na gornjoj strani prstena, a ispod podnice.

Dovod struje, prekidač i termostat ugradio sam na zadnjem dijelu prstena, a sondu termostata pričvrstio na sredinu žice antivarozne podnice. Termostst je led digitalni sa mogućnošću štelovanja i zadavanja dvije temperature. Prva je donja zadana temperatura paljenja grijača, a druga je gornja zadana temperatura gašenja grijača, znači štelujemo obje temperature po potrebi.

Digitalna sonda mjeri raspon temperature od –50 do 110 stepeni sa preciznošću mjerenja plus-minus 0,1 stepen.

Kako su vaše pčele reagovale na podnicu s grijačem?

“Poznato je da su pčele veoma osjetljive na hladnoću te iz tog razloga formiraju zimsko klube, slabe zajednice na oko 12-13 stepeni, srednje na oko 10 stepeni, a jake na oko 8 stepeni. Kao jedinke, pčele već na 7 stepeni praktično postaju usporene, slabo pokretljive te ako ostanu same brzo ugibaju. Međutim, ako je zajednica u klubetu dovoljno jaka i ako imaju dovoljne i pravilno raspoređene hrane, tada mogu izdržati velike hladnoće. E upravo ako bi došlo do većih dugotrajnih hladnoća kao ove
zime pokušaću pomoći pčelama da što bezbolnije podnesu hladnoću premda
je njima zaliha hrana veoma dobar izolator.

Borba protiv varoe

Naravno, košnica se ni u kom slučaju ne smije mnogo zagrijavati jer bi to pčelama davalo prividno proljeće i koja god bi pčela izletjela sigurno se ne bi vratila. Moja zamisao je da bi temperaturu na podnici trebalo držati od 0 – 4 stepena kako bismo
ublažili hladnoću, a i pri toj temperaturi pčele troše najmanje hrane. Sve
se ovo naravno mora dobro ispitati kako će pčele i klube reagovati na ovaj vid promjene temperature. Ja sam ove napravljene podnice držao uključene 15 dana ispod košnice radi kontrole rada grijača i elektronike. Za sada je sve u redu, funkcioniše po zamisli. No ovu podnicu moram isprobati i ispitati još na jednom polju. O čemu se radi? Čuo sam da neka ekipa iz Splita istražuje padanje varoe pri temperaturi od 40-42
stepena.

Moram tačno saznati temperaturu i koliko vremena se moze držati podignuta temperatura, a da pri tome ne škodi leglu kao i zajednici uopšte. Ovo ću sve dobro proučiti i primijeniti na svom pčelinjaku ljetos kada vanjske temperature budu oko 30 stepeni. Ugradiću vlagomjer u košnici kako bih provjerio razliku vlage od 30-40 stepeni te ustanoviti da li će pčele same održati mikro klimu u košnici ili se mora ugraditi neki raspršivač vlage. Ako mi ovo uspije, uz moj sublimator oksalne
kiseline, mislim da bih dosta doprinio u borbi protiv varoe.

Sve vaše inovacije do sada su naišle na sjajne kritike od strane običnih pčelara ali i mnogih pčelarskih stručnjaka, a i vi ste zadovoljni. Kakva je za sada vaša ocjena ovih podnica?

“Ova je inovacija još u povitku, mora se dobro istražiti, ispitati i praktično još urediti kako bi se došlo do nekih realnih podataka i činjenica. Znači, ovaj tip podnice
radiće na struju od 220V. Na kraju bih još da se osvrem na drugu verziju
pristupačniju mnogim pčelarima. U fazi sam nabavke kompletnog materijela
za podnicu koja će raditi na akumulator od 12V.

Naime, grijač, sonda, termostat i ostalo naizgled je sve kao kod 220V. Kao izvor energije planirao sam solarni panel uz koji ide jedan regulator koji služi kao punjač i kontrolor baterije koja se puni. Prema jačini panela, jačini akumulatora i potrošnji struje u zimskom periodu dobiće se podaci koliko jedan takav sklop može podmiriti košnica. Podnice planiram izolovati nekim izolacionim materijalom kako bih izbjegao nepotrebno
rasipanje toplote. Za sada, ja sam zadovoljan.

“Nisam čuo da ovako nešto postoji osim ovog pokušaja iz Splita kojeg sam pomenuo, vezano za varou, na čemu ću i ja raditi. Do sada sam napravio četiri komada, dvije za mene za ispitivanja i dvije za gospodina Marka Mašića, pčelara i prodavca pčelarske opreme iz Zagreba. Za mjesec do dva, biće dostupne i za svakog drugog ko je poželi. Medno! Ćamilov kontakt telefon je 00385 95 523 7447 (bhpčelar/E.K.)