Hamid Zlatić: Zbog čega se pčelari plaše pojave vlage u košnicama?

Kao glavne razloge za povećanje vlage u košnici, ovaj brčanski pčelar navodi: slaba društva, košnice izložene vjetru, uznemiravanje pčela tokom zimovanja, dodavanje pčelama pogače za novu godinu…

Novine i mogu, ali i ne moraju biti u zbjegu. Ako ste to do sada praktikovali i ako je to uspješno – zašto ne!!!

Ako je neko dražao otvorenu av podnicu i ako mu se to pokazalo uspješnim, zašto ne nastaviti sa tom praksom ili sa drugim nekim načinom uzimljavanja pčela koji je uspješan!

Zbog čega se pčelari plaše pojave vlage u košnicama? šta je zapravo razlog tome?
Ako u kući imamo radijatorsko grijanje, a nama je primjera radi u kući pretoplo, kako ćemo se ponašati? Dali ćemo otvoriti prozore i vrata ili ćemo prvo smanjiti izvor odakle dolazi toplota, pa tek onda – možda, otvoriti prozor ili vrata da bi u kući postigli željenu temperature?

Šta su razlozi povećanju vlage u košnici?

Slaba društva, košnice izložene vjetru, uznemiravanje pčela tokom zimovanja, dodavanje pogače za novu godinu pčelama itd.

Slaba društva troše više hrane i samim tim proizvode višak vlage. Pčele u centru klubeta najmanje troše hrane, ali zato gube više vodene pare.

Nasuprot tome pčele u kori klubeta troše puno hrane, te tako stvaraju puno metaboličke vode u svom organizmu.

Pčele koje su u unutrašnjosti klubeta i kojima je potrebno više vode – praktično su žedne, teže prema periferiji klubeta gdje se nalaze pčele koje proizvode dosta metaboličke vode koju će one koristiti.

Pčele sa periferije klubeta teže prema centru klubeta da bi se tamo osušile i odmorile.
Obratite pažnju na ovo što sam prethodno napisao!.

Kada je klube malo – šta se dešava?

Dešava se to da: se pčele sa periferije gotovo nemaju gdje odmoriti i osušiti iz razloga što je kora klubeta blizu jezgra.

Da bi pčele podigle nivo temperature u svim dijelovima klubeta, moraju da troše više hrane. Sve je više mokrih i izmorenih pčela u kori klubeta, a manje onih žednih u jezgru klubeta.

Hladnoća koja je ušla u košnicu lagano ubija mokre i izmorene pčele, a i one iz jezgra klubeta sve su više mokre.

Ako hladnoća potraje društvo je osuđeno na propast, a ako ista zajednica preživi onda ona izgubi bitnu strukturu pčele za daljnji opstanak. A ako se i dalje nastave kolebanja temperature u košnici, gdje saće postaje sve mekše i vlažnije upitno je da će ista zajednica preživjeti.

Mislim da sam ovo prilično slikovito opisao.

Pčelinje gnijezdo je zimi obavijeno slojem vlažnog zraka koji je nešto topliji od vanjskog zraka.

Kako topline, tako i vlažnost potiče iz samog gnijezda, tako da za svaki kilogram potrošenog meda stvara se kilogram vode. No, taj omotač štiti gnijezdo od neposrednog utjecaja vanjske temperature.

Ako su košnice izložene vjetru, strujanje vjetra oko košnice neposredno će izvlačiti taj topli omotač i time sve više hladiti površinu gnijezda. Posljedica toga bit će veća potrošnja hrane.

Ako pčele moraju više trošiti hrane, one prirodno stvaraju i više vlage koju strujanje zraka odnosi ne samo kroz leto, nego i u prostor košnice gdje se zgušnjava u rosu i kapljice koje sa poklopca padaju po pčelama. Time ih uznemiravaju, a one uznemirene troše još više hrane i stvaraju još više vlage…

Mislim da su me mnogi razumjeli i shvatili…

Izbjegavajte vjetrovita mjesta za postavljnje košnica, Pogotovo zimi; vjetar izduvava med iz košnica, a pčelama pravi velike probleme.

Uznemiravanja od strane pčelara, životinja, ptica treba svesti na minimum. Pčelar ne treba biti radoznao i stavljati nos tamo gdje mu nije mjesto. Zimi nema pregleda!

Pčelinjak ograditi, da se životinjama onemogući pristup košnicama, pticama postaviti mamce, zakovati slaninu na okolna drveća koja su nešto udaljenija od pčelinjaka i tako odmamiti ptice da kljucaju u slaninu, umjesto u košnice.

Pogače ne davati za novu godinu, pčele ne slave najluđu noć!

Ako im se dadne pogača, pretjeraju u konzumiranju otvorene hrane i tako proizvedu više vlage.

Još se može desiti da pokrenu i leglo!

Eto, toliko drage moje prijateljice i prijatelji pčelari. Želim da ovaj moj tekst izložim javnoj kritici i ne želim da ga branim sa aspekta moga gledišta i razmišljanja. Bilo bi dobro da čujem i vaša mišljenja, kako bih upotunio svoje znanje.

O AUTORU:

Hamid Zlatić se pčelarstvom bavi preko 30 godina. Zaposlen je u Austriji, gdje ima manji pčelinjak, a u rodnim Rašljanima Rašljani kod Brčkog ima pčelinjak sa 80-tak košnica,(bhpčelar)