Goran Zdravković, vojno lice i pčelar hobista: PRAVILAN PRISTUP PRI PREGLEDU PČELINJEG DRUŠTVA

 Ovaj tekst je posvećen isključivo mladim pčelarima – početnicima koji su tek zakoračili u svijet pčela, a kojima će siguran sam, biti od koristi, jer mnogi će uskoro, kada vremenske prilike dozvole, po prvi put vršiti – prvi proljećni pregled.

Radi što boljeg iskorišćavanja pčelinjeg društva od velikog značaja je da se zna stanje u kome se ono nalazi, a to se postiže upravo pregledom. Da bi se pristupilo pregledu pčelinjeg društva moramo u glavi imati cilj pregleda, a ne praviti greške koje mogu skupo da nas koštaju, a to je kopanje po košnici bez prethodnog plana. Razumijem da je želja svakog početnika brža od pameti jer svi smo prošli tu fazu.

Preglede svesti na najmanji mogući broj
Prvo treba donijeti odluku šta se planira raditi (količina hrane, količina legla, proširivanje prostora dodavanjem izgrađenog rama). Svako otvaranje košnice i razmicanje pčelinjeg legla, u manjoj ili većoj mjeri,narušava aktivnost društva kao cjeline – leglo se rashlađuje (rano proljeće), matica manje nosi jaja, radilice slabije sakupljaju hranu itd. Zato preglede treba svesti na najmanji mogući broj.
Prije nego se počne sa pregledom trebaju biti ispunjeni određeni uslovi: temperatura vazduha u hladu treba da je iznad 12 stepeni(proljećni pregled), tada pčele u većem broju izlijeću iz košnice, da nema vjetra, mora se biti u čistoj odjeći bez mirisa koji razdražuju pčele(znoj, parfem, miris bijelog luka, alkoholnih pića). U rano proljeće pregled se obavlja u najtoplijem dijelu dana, oko podne, a krajem ljeta kada nema pčelinje paše, pregled se obavlja predveče ili kad je vrijeme malo prohladno, da se izbjegne grabež.

 Okidač za grabež
Košnici se prilazi sa strane ili otpozadii kroz leto ubace 2-3 mlaza dima i tek poslije 30-40 sek (dok pčele napune voljke medom) pažljivo se pristupa pregledu društva. Pregled se vrši pažljivo bez naglih pokreta i trzaja.
Prvo se 1-2 krajnja okvira (bez legla) izvade i uspravno naslone sa strane košnice na postolju. Zatim se ostali okviri vade, pregledaju i vraćaju u košnicu pomjerajući ih u stranu odakle su izvađena prva 2 okvira.
Prilikom pregleda okviri se moraju držati uspravno kako su stajali u košnici. U protivnom sa okvira mogu radilice, a posebno matica, da padaju ne u košnicu nego na zemlju pri čemu matica često propadne. Okviri postavljeni u horizontalnom položaju, naročito kada je toplo vrijeme, iskrive se i polome, iz ćelija curi svjež nektar koji još nije zgusnut, a koji u ljetnjim bespašnim periodima može biti okidač za grabež.
Pri normalnom pregledu matica se ne mora tražiti jer je dovoljno konstatovati prisustvo mladog igličastog legla. Matica se najčešće zapaža na okviru sa svježim leglom.

Ukoliko se primijete žućkaste ili smeđe mrlje, one su pokazatelj da je društvo imalo proliv usljed bolesti nozemoze ili usljed slabog kvaliteta hrane (med medljikovac).
Poslije izvršenog pregleda, okviri se opet istim redom (da ne poremetimo leglo) vraćaju u prvobitan položaj. Krajnji okviri koji su prvi uzeti iz košnice vraćaju se posljednji. Ako na posljednjim okvirima ima puno pčela, one se stresu ili pčelarskom četkom smaknu sa rama nad otvorenom košnicom da bi se lakše vratili na svoje mjesto.

 Voditi dnevnik
U periodu kada nema pčelinje paše potrebno je preduzeti posebne mjere predostrožnosti da ne dođe do grabeži. Tada se odmah pri otvaranju košnica prekrije sa dva komada platna koja zatvaraju košnicu. Kada se jedan okvir vadi, platna se pomaknu, a zatim ponovo pripoje što sprječava dolazak drugih pčela u košnicu koju pregledamo. Sva zapažanja pri pregledu unosimo u pčelarski dnevnik za svaku košnicu posebno.
Dnevnik treba da sadrži ove podatke: kada je matica proizvedena i njeno porijeklo, datum pregleda, broj ulica zaposjednutim pčelama, broj okvira sa leglom, količina meda i polena, datum dodavanja i količina SO, i drugi bitni podaci koji mogu da posluže pčelaru u sticanju pravog uvida u pčelinju zajednicu.

(Arhiv BHP)