BH Pčelar
  • Početna
  • Bosna i Hercegovina
  • Globus
  • Pčelarska praksa
  • Apiterapija
  • Portreti
  • Zanimljivosti
BH Pčelar
  • Početna
  • Bosna i Hercegovina
  • Globus
  • Pčelarska praksa
  • Apiterapija
  • Portreti
  • Zanimljivosti
BH Pčelar
Početna Pčelarska praksa

Goran Gagić: MATICE IZLEŽENE NA KESTENU SU POZNATE KAO NAJBOLJE I NAJKVALITETNIJE!

prije 11 mjeseci
Goran Gagić iz Gradiške: U zimu ulazim samo sa srednje jakim i jakim društvima
Podijeli na Facebook-uPodijeli na Whatsapp-uPodijeli na Twitter-u


U mom pašnom području, opština Gradiška, kesten počinje da cvjeta početkom juna, u zavisnosti od godine do godine.
Kada se završi paša amorfe, za vrijeme koje pokretni pčelinjak bude na Savi, i vrcanja meda, vraćam se u Potkozarje, na treću lokaciju, jer na stacionaru imam vrlo malo kestena i lipe.
Na istoj lokaciji se prepliću divlja kupina, lipa, kesten i razno livadsko bilje. Na toj lokaciji pčele budu tokom cijelog šestog mjeseca.

Treći nastavak – da ili ne?
Nakon što sam izvrcao višak poklopljenog meda, i izvršio seobu, pristupam pripremi za pašu na isti način kao što to radim i u proljeće.
U prvom nastavku je plodište sa leglom i maticom, vadim 2-3 rama zatvorenog legla i prevješavam ga iznad matične rešetke, a na njihovo mjesto dodajem satne osnove.
Ako je ostao po neki stari ram, stavljam akcenat na njegovo uklanjanje, jer na taj način se rješavam starog plodišnog saća i mjenjam ga novim, sa kojim će pčele ući u zimu i početi razvoj za slijedeću sezonu
U drugom nastavku se nalaze ramovi sa leglom koje se izleglo, ili je u fazi izlijeganja, kao i nepoklopljeni med iz prethodne paše.
Inače, se iznad njega nalazi treći nastavak, koji obično bude izvrcan. Ali, kako imamo sezonu ovakvu kakva jeste, onda je pitanje hoće li biti trećih nastavaka, ili će ih eventualno biti mali broj.
Ukoliko dođe do pojave rojevnog nagona, onda taj problem saniram preko Sneglerove daske, i na taj način dobijam roj sa mladom maticom.

Pored divlje kupine i lipe, koje su odlične medonoše, kesten je i velika polenarica.
Na kompletnom pokretnom pčelinjaku imam sakupljače polena, koji budu aktivni tokom kestenove paše.
A pčele već polako počinju i sa sakupljanjem propolisa, za koji budu postavljene folije.

Zbog svih ovih blagodeti, ova paša je za mene podjednako važna kao i bagremova, koja je ove sezone izostala, a evo svjedoci smo da ni na početku amorfe ne cvjetaju ruže, tako da ako vremenske prilike posluže, kod kolega koji budu imali pašu, ili mogućnost da odsele, uz kombinaciju sa jakim zajednicama, i uspješno spriječenim rojevim nagonom, ova paša može da spasi i izvuče sezonu.
Takođe, se nastavlja biološka borba protiv varoe, isijecanjem ramova građevnjaka, a tako se dobija i zavidna količina prirodnog voska vrhunskog kvaliteta.
Treba napomenuti da su matice izležene u kestenu, poznate kao najkvalitetnije i najbolje.
U ovoj paši mjenjam najveći postotak matica, jer su za to idealni uslovi. U zavisnosti od količine oplođenih matica, ponekad praktikujem i dodavanje zatvorenog matičnjaka, oboje iz sopstvene proizvodnje.

 Zamjena starih matica
Na zajednice kojima planiram da zamijenim stare matice, (uglavnom su to žute iz 2016. godine) prazan nastavak postavljam na Sneglerovu dasku, u zajednici odvajam 2-3 rama sa što više zatvorenog legla i pripadajućom pčelom, te dva rama hrane. Pri tome, vodim računa da ne prenesem maticu.
Na satonoše dodam još pogaču, poklapam hranilicom i to stavljam na nastavak zajednice u kojoj mijenjam maticu, a na Sneglerovoj dasci otvaram leto sa suprotne strane u odnosu na zajednicu.

Nakon toga, taj roj iznad Sneglerove daske ne diram nekih 10-tak dana (ako sam dodao oplođenu maticu), ili 20-tak dana (ako sam dodao zatvoren matičnjak).
Nakon navedenog roka, pri pregledu ako je sve uredu i matica nosi uredno (kompaktno leglo), onda je obilježavam. Staru maticu u zajednici uklanjam, vadim Sneglerovu dasku i sve spajam u jednu zajednicu (pošto su isti mirisi).

Po završetku paše, vrcam višak poklopljenog meda, koji obično bude crvenkaste boje, gust i gorak, kojeg kupci jako cijene i mnogo je tražen.
Nakon vrcanja pčelinjak se ponovo seli na lokaciju broj 2 na Savu, gdje močvarna vegetacija (zlatošipka, cigansko perje, metvica….) daju odličnu podsticajnu pašu,a ukoliko se ispune vremenski uslovi, onda dođe i do pojave medljike, gdje se ostvare i viškovi meda, koji nije dobar za pčelu, ali jeste za čovjeka.
Kontakt telefon Gorana Gagića je 065 338 663.

(Arhiv BHP)

 

 

Discussion about this post

BH Pčelar

© 2020 BH Pčelar

Navigacija

  • Pretplata
  • Impressum
  • Pitanja i odgovori
  • Pošaljite svoj članak
  • Kontakt

Zapratite nas

  • Početna
  • Bosna i Hercegovina
  • Globus
  • Pčelarska praksa
  • Apiterapija
  • Portreti
  • Zanimljivosti

© 2020 BH Pčelar