Dejan Savić, dobitnik tuzlanske „Zlatne pčele“: U LOŠIM PAŠAMA ISPLATIVIJE JE PČELARITI SA FARAR KOŠNICAMA

 Pčelari sa LR-ovim i AŽ košnicama. Nastoji, kaže, da njegove pčelice uvijek budu zbrinute, ali se sve više okreće „fararkama“. „Zbog loših medonosnih paša, prelazim sa LR košnica na Farara. Praksa mi je pokazala da u lošim sezonama, a one su sve teže, pčele brže napune „fararovke“. Pokazuje mi se rentabilnije pčelarenje sa ovim košnicama – kaže naš sagovornik.

Prije skoro četiri godine predstavili smo Dejana Savića, 37-godišnjeg pčelara iz Gradiške. Ovaj mašinac po struci sa obala Save, cijeli život je pčelarstvu. Još kao dijete je trčkarao uz pokojnog djeda Jeftu i ulazio u tajne ovog posla. Oformio je i firmu „Pčelarstvo Savić“, u kojoj su angažovani njegovi roditelji, brat, snaha, te sezonski radnici…

Prva košnica od džeparca

Uz sve to njegov pčelinjak bio je biran kao mjesto za predavanja, on drži praktičnu nastavu iz pčelarstva studentima Poljoprivrednog fakulteta u Banjoj Luci. Velika je uzdanica i ponos jednog od najvećih pčelarskih stručnjaka u regiji magistra Gorana Mirjanića.

A njegovi proizvodi, prije svega med, polen i propolis, se kupuju unaprijed. Duže od dvije decenije se druži sa pčelama i tu vezu, kako kaže, teško je objasniti u emotivnom smislu.

– Ko počne pčelariti, taj je „gotov“’, ne može prestati. Pčele su moj život, smisao, izazov… Odgovorno vam tvrdim da su pčele najsenzibilnija bića na zemlji. Osjetljive su na raspoloženje pčelara, na čistoću, promjene u prirodi…. – kaže Dejan.

Zanimljivo da je Dejan od svoga džeparca kupio prvu košnicu, a onda su gradiški pčelari počeli da ga daruju. Svima je bila drago kada su vidjeli golobradog, dvanaestogodišnjeg dječačića s knjigom u ruci, kraj prve košnice, smještene u voćnjak ispod porodične kuće. Zahvaljujući darovima gradiških pčelara veoma brzo je imao desetak društava….

Danas ima oko 200 zajednica i jedan je od većih pčelara u Gradišci.

„Mi smo se definitivno opredjelili za pčelarstvo. Imamo i porodično gazdinstvo. Pokazalo se da je sladak, ali i unosan biznis. Zato, nazad nema! – kaže Dejan.

 Prvo šampionsko odličje

Pčelari sa LR-ovim i AŽ košnicama. Nastoji, kaže, da njegove pčelice uvijek budu zbrinute, ali se sve više okreće „fararkama“.

„Zbog loših medonosnih paša, prelazim sa LR košnica na Farara. Praksa mi je pokazala da u lošim sezonama, a one su sve teže, pčele brže napune „fararovke“. Pokazuje mi se rentabilnije pčelarenje sa ovim košnicama – kaže naš sagovornik.

Nikada ranije se Dejan nije pojavljivao na sajamskim pčelarskim manifestacijama niti u BiH, niti u regiji. Ni sam ne zna šta je to presudilo da pošalje uzorak meda na sedmu Međunarodnu analizu meda u Tuzlu. Nije ni očekivao nagradu, ali jeste silno želio da dobije potvrdu stručnjaka o kvalitetu meda.

Bio je na pčelinjaku, kada mu je telefon zazvonio, a onda mu domaćini iz Tuzle čestitaju.

“Dobio sam “Zlatnu pčelu” za najbolji med u BIH. Među 475 uzoraka iz 23 države moj med najbolji. Nije mala stvar! – kazat će Dejan danas, nakon što je sredio utiske. Dodaje, da će nakon Tuzle poslati uzorke meda na međunarodnu manifestaciju u Maakedoniju, gdje takođe vrše analize meda.

Kada je riječ o ovogodišnjon sezoni, za razliku od većiune pčelara u BiH, Savići se ne žale. Kažu da je kod njih ove godinbe med “bolje rodio”, nego prošlog ljeta. Proljeće je bolo loše, ali su zamedile medljika i livada.

“Izvrcali smo preko dvije tone meda, ali ga još uvijek ne prodajemo punim intenzitetom. Uglavnom smo obezbijedili dovolj ne količine i po starim cijenama naše stalne kupce, a ostalo neka malo sačeka. Velika je nestašica meda, tako da treba očekivati porast cijena. Nećemo da dozvolimo da preko nas zarađšuju nakupci – kaže Dejan.

PROTIV VAROE UZ POMOĆ „GRAĐEVNJAKA“

Tokom posljednjih pet – šest godina Savići primjenjuju metodu“građevnjaka“ protiv varoe. To je ekološka, ali izuzetno djelotvorna metoda. On se ubacuje u plodište, unutar legla. Matica u krupne ćelije polaže neoplođena, trutovska jaja, a ovdje će svoja jaja položiti i varoa. Kada se ram izvadi iz košnice, uklanja se veliki broj jaja i larvi varoe.
„Ramovi građevnjaci su se pokazali kao izuzetno efikasna metoda protiv varoe. I ne samo to; na ovaj način dobijamo na kvalitetu voska, ali i veće količine voska – kaže nam Dejan Savić, te podsjeća da oni nastoje i uspijevaju održavati pčelinjak 100 posto organskim načinom pčelarenje.

 300 KG POLENA

Iako nema zvaničnih podataka, vjeruje se da su Goran i njegov brat Dragan rekorderi po gorišnjoj proizvodnji polena u BiH. Ove godine su sakupili preko 300 kilograma. Na pitanje kako im to uspijeva, kažu:

„Radimo sa 200 košnica, a na svakoj smo postavili sakupljače. Oni su na košnicama tokom cijele sezone, s tim da pravimo kraće prekide. Pustim pčele da petnaestak dana skupljaju polen, pa napravim pauzu od desetak dana, i sve tako u krug. – otkriva nam Dejan Savić

Od ove količine već su prodali trećinu, a kupaca je sve više.
„Prošle godine smo prodali oko 200 kg u rekordnom roku. Doduše imali smo povoljne cijene, prodavali smo polen po 17 KM. Ove godine na malo prodajemo kilogram za 25 KM, a na veliko od 22 do 22 KM.
Inače, Savići imaju najsavremeniju opremu za vrcanje i sušenje polena, zatim vrcaljku, rasklapač ramova…, koje su dobili od UNDP-ija nakon što su aplicirali sa projektom, koji je dobio „zeleno svjetlo“ u ovoj organizaciji.

BHP