Ćamil Koštreba,pčelarski inovator iz Virovitice: SVAKI OZBILJAN PČELAR BI MORAO POSJEDOVATI VT RUČNU PRESU ZA IZRADU SATNIH OSNOVA!

Gledajući da prođem što jeftinije, i sam sam nabavljao satne osnove “sumnjivog porijekla i kvaliteta” pa mi se desilo da s toplijim danima, saće se sroza, zatvori leto i društvo ugine. Morao sam razmišljati o izradi vlastite ručne prese za izradu satnih osnova.

Pčelar i pčelarski inovator Ćamil Koštreba, rođen je 1950. godine u Prijepolju. Kao vozač autobusa radio je 30 godina u Sarajevu, zatim 16 godina u Beču. Prvi je u porodici koji se bavi pčelarstvom. Pčelarstvo ga je oduvijek zanimalo no, pčelarsku karijeru je započeo tek nedavno. Ipak, dovoljno rano da budućim pčelarskim generacijama ostavi brojne pčelarske inovacije koje je Ćamil usavršavao uporedo sa pčelarenjem. U ovom broju BH pčelara predstavit ćemo Ćamilovu VT ručnu presu za izradu satnih osnova i sterilizator voska..

BH PČELAR: Šta Vas je navelo na izum vlastite ručne prese za izradu satnih osnova?

Pa vidite, nije rijetkost da se saće sroza i sklizne nadole tokom vrućih ljetnih dana. To se i meni desilo jedne prilike. Naravno, prije mog izuma. Gledajući da prođem što jeftinije, nabavljao sam satne osnove po Bosni i Srbiji, međutim kad su nastupili topliji ljetni dani, saće se srozalo, zatvorilo leto i društvo je uginulo. Bilo je to otprilike prije osam godina i od tog slučaja sam počeo razmišljati o ručnoj presi za izradu satnih osnova.

BH PČELAR: Kako je tekao proces izrade?

Jedne prilike, boraveći u Lazarevcu kod prijatelja pčelara, takođe inovatora, gospodina Miše Babovića, u razgovoru o ovoj temi odlučimo da pokušamo napraviti ručnu presu. Uz obostrane ideje i dopunjavanja došli smo do okvirnog rješenja koje smo kasnije tokom rada i ispitivanja prese usavršavali da bismo došli do konačnog rješenja.

BH PČELAR: Kao dugogodišnji uspješan pčelar i pčelarski inovator, Vi tvrdite da bi svaki pčelar sa većim brojem košnica trebao posjedovati VT ručnu presu i sterilizator voska. Obrazložite tu tvrdnju.

Da, po mom mišljenju, ove dvije naprave, trebao bi imati svaki malo veći pčelar koji ih je u mogućnosti nabaviti, a kako bi zaokružio svoju proizvodnju voska i satnih osnova. Naime, svim pčelarima je poznato šta znači kupovati satne osnove ne znajući koje je čistoće vosak i koliko je parafina u njemu. Mislim da ce se većina pčelara složiti sa mnom da kod ovakve kupovine ulazimo u veliki rizik što se tiče kvaliteta satnih osnova izuzev ako proizvođač satnih osnova pred nama radi osnove od našeg voska. Vjerujem da su se mnogi pčelari uvjerili u to, međutim neki pčelari nemaju neki izbor te su prisiljeni kupovati tamo gdje moraju.

Dnevno – 400 komada satnih osnova

BH PČELAR: Opišite VT ručnu presu.

Urađena je komplet od inoksa (nehrđajućeg čelika ). Sastoji se od dvije komore donje i gornje koje su međusobno povezane plastičnim crijevom radi protoka vode između komora radi što bržeg hlađenja voska zatim, šarke na zadnjoj strani za podizanje gornje komore, prihvatnog dijela prese za skupljanje viška voska prilikom odljevka i skupljanje vode iz komora u koju pada višak voska. Pored navedenog, jedan od glavnih i najbitnijih dijelova prese je matrica za odljevak satne osnove. Matrica je izrađena od specijalne silikonske gume koja trpi temperaturu 250°C. Lijepi se na donju i gornju ploču komora specijalnim ljepilom koje trpi spomenutu temperaturu. Prečnik ćelija na matrici je 5,4 mm a po narudžbi može se uraditi prečnika 5,3 mm i 4,9 mm. Ovakvu matricu nije potrebno prskati nikakvim emulzijama prije odlijevanja, a odljevak uvijek ostaje na donjoj komori i veoma se lako odvaja od matrice bez duvanja zrakom ili ostalim pomagalima.

Jedini uslov je stalan protok vode kroz komore kako bi voda koje se ugrije od voska otjecala u prihvatni dio prese, a zatim otjecala dalje u neku posudu ili tamo gdje se usmjeri. Višak voska koji izlazi iz prese takođe pada u prihvatni dio sa vodom, veoma brzo se stisne i dok sačekamo petnaestak sekundi da se odljevak ohladi, pokupimo ga i vraćamo u posudu sa voskom. Idealna temperatura voska za rad sa ovom presom za izradu satnih osnova je oko 75°C. Sa ovako zagrijanim voskom regulišemo debljinu satne osnove tako da od 1kg voska dobijemo 13 komada satnih osnova. Presa ima mogućnost i ručnog štelovanja.

Dovod vode potrebne za hlađenje prese može se dovesti direktno iz vodovoda vodeći računa o pritisku koji mora biti veoma mali, ili neko drugo rješenje. Ja sam to riješio ovako. Imam jednu veću plastičnu kantu od Jupola sa poklopcem koji je probušen na dva mjesta za odvod hladne i dovod vode iz prese. U tu kantu ubacim jednu ili dvije vrećice napunjene vodom prethodno ih zamrznem i stavim u kantu kako bi mi održavale temperaturu, a koje po potrebi mijenjam.

Ugradio sam jednu malu pumpicu za vodu od akvarijuma sa kojom vršim napajanje prese, znači pumpica potiskuje vodu u komore te preko ptihvatnog dijela vraća vodu u plastičnu kantu i tako voda neprekidno cirkuliše tokom čitavog rada. Naglasio sam da je idealna temperatura voska za izradu satnih osnova 75°C tako da sa ovom temperaturom i dobrom cirkulacijom vode, (normalno kada se čovjek uhoda sa radom) može se dnevno obraditi 30 kg voska koliko stane u sterilizator i napraviti oko 400 komada satnih osnova jer smo kazali da od 1kg voska pravimo 13 komada satnih osnova.

Mislim da su ove brojke sasvim pristojne pa čak i za pčelare sa malo većim brojem košnica. Prese se rade u svim varijantama i veličinama po narudžbi zavisno od tipa košnice sa kojom pčelar pčelari.

Užitak je zaokružiti vlastitu proizvodnju

BH PČELAR: Jedno uvijek vuče drugo, pa je ručna presa iziskivala izradu i sterilizatora voska?

Uz presu ide posebna posudica od inoksa koja je prilagođena za izlijevanje voska. No kako znamo da je vosak potrebno sterilisati prije izrade satnih osnova, konstruisao sam sebi sterilizator voska sa elektronikom za održavanje temperature voska. Sterilizator je takođe napravljen od inoksa sa duplim zidovima (stijenkama) tako da služi kao sterilizator duplikator i dekristalizator meda, što ću pojasniti u nastavku.

U donjem unutrašnjem dijelu sterilizatora sipamo 10 litara termo ulja kako bi smo nesmetano postigli po potrebi veće temperature potrebne za sterilizaciju a to je do 130°C.

Ulje se sipa kroz otvor na gornjoj strani koji ujedno služi i kao odušak a takođe kroz isti otvor ulazi termo sonda za mjerenje temperature kao i uključivanje i isključivanje grijača preko elektronike. U donjem dijelu sa jedne strane nalazi se ventil za ispuštanje voska ako ne bismo sve upotrijebili, a sa druge strane je ugrađen šipkasti grijač jačine 2000 w; sonda je priključena na digitalni pod kontroler temperature tj.na digitalni termostat na kome imamo očitavanje dvije temperarure. Gornja temperatura je trenutna temperatura, a donja je zadana temperatura.

Uz termostat koji je smješten u kutiju, a koja je pričvršćena na nosaču sterilizatora, nalazi se još prekidač, osigurač, te kontakter koji preko sonde uključuje i isključuje i daje dovoljan protok struje koja je potrebna za napajanje grijača. Sterilizator je ciljano napravljen za 30 kg voska, koliko pčelar može izliti u jednom danu. Ne zaboravimo da kod svakog zagrijavanja, vosak gubi neki mali procenat kvaliteta jer dolazi do hemijskog procesa tzv. saponifikacija, a to je onaj donji dio voska koji izgleda kao mulj prilikom topljenja voska (vjerujem da su to mnogi pčelari primijetili, upravo zbog toga sterilišem samo onoliko koliko mogu obraditi da ga ne bi ponovo grijao.

BH PČELAR: Opišite nam Vaš način rada sa sterilizatorom i presom.

Pa, naprimjer, ako sutradan hoću raditi satne osnove, onda naveče ubacim 30 kg voska, naštelujem na termostatu donju zadanu temperaturu od 125 °- 130°C, kad se postigne zadana temperatura, termostat je održava koliko je potrebno za sterilizaciju. Nakon toga zadajem ponovo temperaturu ali ovoga puta 75° koja mi je potrebna za izlijevanje, poklopim i ostavim do sutra. Kad dođem izljevati, pogledam gornju trenutnu temperaturu, ako je ista kao i donja zadana tj., 75°, mogu odmah početi sa izradom satnih osnova, a ako je gornja temperatura veća, otvorim poklopac i sačekam da se temperature izjednače.

Kad se ove vrijednosti temperature izjednače onda elektronika preuzima i održava istu temperatu tokom cijelog dana dok izljevam osnove, tako da uvijek imam ujednačenu temperaturu tj. uvijek imam istu gustinu voska što omogućava da su mi odljevci satne osnove uvijek iste težine u 2-3 grama razlike što je opet vezano uz onu brojku od 13 odljevaka od 1 kg. Na nižem stoliću postavim ručnu presu, ispod njega posudu za vodu, a sa desne strane sterilizator i tako direktno (sjedeći) iz sterilizatora specijalnom posudom za zahvatanje voska vršim izradu satnih osnova tako da mi nisu potrebne nikakve dodatne posude koje poslije moram prati.

I tako ja sa užitkom radim satne osnove, a veliki je užitak zaokružiti svoju proizvodnju, sterilisati svoj vosak, i od njega sam praviti satne osnove. Užitak je i u tome jer znate kakav vosak nudite svojim pčelama što za sobom povlači kakve će čistoće biti med koji vrcate iz svojih satnih osnova.

BH PČELAR: Sterilizator koristite i kao dekristalizator meda?

Da, kad završimo sa voskom i ispustimo na ventil ako je šta ostalo, najbolje je još dok je lim topao, uzeti suhu frotirnu krpu i dobro očistiti. Ako bi na zidovima sterilizatora ostali mali tragovi voska, njih je onda najbolje ukloniti krpom natopljenom toplom vodom, a onda presušiti. Kada smo dobro očistili, sipamo vodu umjesto voska, naštelujemo donju zadanu temperaturu na 38° i u vodu ubacimo teglice sa kristaliziranim medom, do ujutro ćemo imati lijepo dekristaliziran med. Pored sterilizatora i ručne prese da napomenem još i kadicu od inoksa za izradu matičnih početnica. Ukratko, kadica je sa duplim zidovima, stane u nju tri litra termo ulja, sa istim grijačem kao i sterilizator i sa istom elektronikom tako da, kad hoću raditi matične početnice, dovoljno je da kablove grijača od sterilizatora odvijem i zavrnem ih na grijaču kadice, izvadim sondu i prebacim je u kadicu. Jako je pogodna za proizvođače matica i matične mliječi. Ćamilov kontakt telefon je: 00 385 95 523 7447. ((E. K./bhpčelar))