Bratislav Lukić, dr.vet. med. i pčelarski stručnjak iz Bijeljine: DA LI ĆE NAM DRUŠTVA BITI SPREMNA ZA GLAVNU PAŠU?

Paše uljane repice, a koje su zadnjih godina na području Semberije gdje ja pčelarim veoma prisutne, su značajne kako za pčelinje društvo tako i za samog pčelara iz više razloga. Pored jačanja društva, moguće je ostvariti veoma visoke prinose meda i do 15-20 kg po košnici, imajući u vidu da ona medi i na nižim temperaturama, kao i da paša traje i do 20 dana

Mišljenja sam da, i pored periodičnog naglog zahlađenja u martu mjesecu ukoliko su nam društva zdrava, matice mlade i ukoliko smo im osigurali dovoljno hrane i iskoristili lijepe dane za dodavanje pogače, da se ovo zahlađenje neće previše odraziti na razvoj društva, pogotovo imajući u vidu činjenicu da će takvo vrijeme u značajnoj mjeri vegetaciju i usporiti. Oduvijek se znalo da ako bagrem procvjeta poslije 6. maja da je takva godina bila i medonosna.

Iz iskustva znam da kad god bi bagrem procvjetao ranije, a bilo je godina kada je cvjetao i prije 1.maja, da obično isti nije medio, obzirom da su noći bile hladne, odnosno noćne temperature su bile ispod 12 stepeni što nije pogodovalo da bagrem zamedi – kazuje Bratislav.

Dok proljeće posmatramo kao se odvija cvjetanje velikog broja voćnjaka, uveliko kreću aktivnosti kod pojedinih pčelara među kojima sam i ja, u vidu priprema za prvu ovogodišnju selidbu odnosno seljenje pčelinjih društava na pašu uljane repice koja izvanredno povoljno djeluje na dalji razvoj pčelinjih društava.

Paše uljane repice, a koje su zadnjih godina na području Semberije gdje ja pčelarim veoma prisutne, su značajne kako za pčelinje društvo tako i za samog pčelara iz više razloga. Pored jačanja društva, moguće je ostvariti veoma visoke prinose meda i do 15-20 kg po košnici, imajući u vidu da ona medi i na nižim temperaturama, kao i da paša traje i do 20 dana – tvrdi Bratslav.

Stalna borba pčelara za što više legla u košnici

Ovaj period je idealan za proširenje pčelinjeg gnijezda kako bi se spriječila blokada matice i pojava tzv. polenske ili medne smrti pčelinje zajednice.

Ove radnje u početnom proširenju gnijezda radimo zbog bojazni da može doći do naglog zahlađenja, pa kako ne bi došlo do zahlađenja legla, dok kasnije kada noćne temperature porastu, mogu se satne osnove dodavati i u sredinu košnice između legla. Pčelarima početnicima savjetujem da prilikom detaljnog pregleda košnice u ovom periodu ne moraju tražiti maticu po svaku cijenu, što bi moglo dovesti do zahlađenja legla, ako vadimo sve ramove tražeći istu, a pogotovo ukoliko još nije obilježena, to može biti mukotrpan posao.

Dovoljno je pogledati ram i vidjeti da li postoje položena jaja u središnjim ramovima, pogledati kako se pčele ponašaju tokom rada odnosno kakav je njihov zdravstveni status i obratiti pažnju na ispravnost saća. Pažnju treba svakako obratiti i na podnjaču, te ukoliko je potrebno, istu treba detaljno očistiti i prebrisati kako bi se pčelinja društva poštedila od aktivnosti na čišćenju iste i izbacivanju uginulih pčela.

Kako nam je proširenje legla, odnosno ubrzan razvoj pčelinjih društava u ovom periodu prioritet, poželjno je, ukoliko noćne temperature to dozvoljavaju, a to su temperature preko 10 stepeni, izvršiti stimularno prihranjivanje šećernim sirupom.

Podsticajno prihranjivanje će umnogome doprinjeti pojačanom sakupljanju polena, a sve zajedno će djelovati na intenzivnije polaganje jaja od strane matice. Kod podsticajne proljetne prihrane pravi se sirup u omjeru 1:1 šećer – voda, i kao takav davati u količini do 300 ml svako drugo veče dok ne počne značajni unos nektara iz prirode – kazuje Bratislav Lukić.

Seoba košnica na paše uljane repice

– Na paši uljane repice pčele izrađuju odlično radilično saće, te je treba iskoristiti da se što više satnih osnova stavi u košnicu u ovom periodu kako bi se iste izradile i bile spremne za bagrem. U ovom periodu pčelinja duštva mi obično izrade od 6 do 10 ramova satnih osnova.

Ističem da osnovna dva cilja selidbe pčelinjih društava na repičinu pašu jesu da se formira što je moguće veći broj proizvodnih društava optimalne jačine, odnosno da društva pred glavnu bagremovu pašu broje oko 60000 radilica, te kao takva ostvaruju najveću produktivnost, dok je drugi cilj uključivanje hvatača polena, a proširenjem društava dodavanjem nastavaka kao i dodavanjem satnih osnova, sprječavamo provociranje rojevog nagona.

Napominjem da sva društva utopljavam stavljanjem najlonskih folija koja zadržavam bez obzira na vremenske prilike, do cvjetanja bagrema kako bi se održala optimalna temperatura u košnici – savjetuje Bratisalv.

Odabir lokacije tokom selidbe je veoma značajan

Ukoliko nam putne komunikacije omogućavaju, veoma bitno je da naše pčelinjake postavljamo što bliže paši kako bi pčelama omogućili veći broj letova na manjim razdaljinama čime bi olakšali da radilice lakše unose tovare nektara. To se posebno odnosi na intenzivne paše kao što je uljana repica, bagrem, bagremac, lipa itd.

Treba voditi računa da pčelinjak bude u položaju koji omogućava veći broj sunčanih sati kako bi se postigao veći prinos i brže zrenje meda. Pčelinjaci trebaju da su nam postavljeni što dalje od saobraćajnica, dalekovoda, od raznih zagađivača, a s druge strane da su ukoliko postoji mogućnost i što bliži izvorima pitke vode ili iste moramo da obezbjeđujemo na pčelinjaku.

Posebno naglašavam da prije određenih selidbi, a pogotovo na paše repice trebamo da se raspitamo ko gazduje tim parcelama, i da li su odrađeni tretmani prskanja kako se ne bi doveli u nezavidni položaj da nam pčele stradaju od raznih hemijskih preparata koji se danas koriste u poljoprivredi.

Proljetna borba sa varoom

Iako je borba sa ovim parazitom neprestana, a i najintenzivnija krajem ljeta i početkom jeseni, smatram da na njenom smanjivanju u neke prihvatljive granice, ukoliko smo sve prethodne mjere preduzeli tokom proljeća, treba pripremiti ramove građevnjake i ubaciti ih sa početkom cvjetanja voća i držati ih tokom cijele pašne sezone i povremeno ih isijecati.

Ovakav biološki način borbe protiv varoe je u mnogome prihvatljiviji od stavljanja za vrijeme proljetnog razvoja raznih letvica natopljenim određenim hemikalija što će dovesti do smanjenja razvoja društava – savjetuje Bratislav Lukić. (BHPČELAR)