Almir Gadžo, pčelar i inovator: TUZLANSKA ZAMKA ZA ROJEVE PO AMERIČKOJ RECEPTURI

Moji saradnici i ja smo napravili desetak zamki. U Tuzli imam postavljene četiri, tu su došla tri roja, a u Posavini imam postavljenih pet. Sve su prilike da će se i u njih useliti rojevi. Primijetio sam da zamke dan prije dolaska roja, izletnice ih obilaze. Bude nekih stotinjak pčela… To je siguran znak da će se roj useliti u narednih nekoliko dana.

Almir Gadžo iz Tuzle je diplomirani ekonomista, imao je sjajnu poslovnu karijeru. Ali, je ovaj 43 – godišnjak sve ostavio, okrenuo novi list u životu. Napustio firmu, odnio papire na biro za zapošljavanje, a okrenuo se porodici i novom izazovu.

Prije dvije godine je odlučio da svijet brojki, kolona i obračuna zamijeni košnicama i pčelama. Odlučio je da spoji ljubav prema pčelama i prirodi i pokrene biznis koji se radi iz srca i sa puno ljubavi. Ali, i da se vrati porodici jer je, kako kaže, bio željen i djeteta i žene.

Pukao film

Za njega je rad sa pčelama, zapravo, lijep i lagodan život. Mnogo ljepši, ugodniji pa i isplativiji od onoga uraganskog kojeg je živio skoro osam godina. Naime, on je dugo vremena bio direktor jedne fabrike namještaja u Kalesiji, koja je zapošljavala 300 radnika.

“Nisam više mogao nositi se sa tim tempom. Non stop pritisak, stress, borba za profit… Bilo mi je sve dozlogrdilo, stalna putovanja, po mjesec dana odsutan od kuće, nit žene, nit dijete ne viđam… Bilo je trenutaka kada sam spavao tri sata dnevno, pio apaurine kad hoću da se naspavam vikendom da mogu sastaviti nekih 5 – 6 sati sna. Shvatio sam da to ne može više tako. Pukao mi film, pa sam se zahvalio poslodavcima u Hrvatskoj – priča na početku razgovora Almir.

Nakon što je „podvukao crtu“ u ovom biznisu, mir ali i šansu za novi biznis je pronašao u pčelarstvu. Vratio se, zapravo, staroj ljubavi. Naime, on je kao dvanaestogodišnji dječak upoznao i zavolio svijet pčela, jer je njegov otac stari tuzlanski pčelarski mag. Kaže, da se sjeća 1989. godine kada je uhvatio prvi roj i oduševio svoga oca.

Trenutno Almir ima pčelinjak sa 24 društva, ali neće na tome stati. Odmah nakon što prođe medobranje lipe, krenut će sa prošrenjem.

„Planiram zazimiti 50-tak društava, pa vidjet ćemo šta će izaći na proljeće. Ja, inače, smatram da su gubici u zajednicama većinom posljedica pčelarevih propusta“.

Najsretniji kada daruje roj mladom pčelaru

Almir je seleći pčelar. Pored ispaša na vlastitom pčelinjaku u okolini Tuzle, redovno seli u Posavinu na bagrem. Nije oduševljen prinosima, ali i ne kuka.

„Ove godine je bilo nešto sitnog unosa bagrema. Bolje je bilo nego prošle, kada bagrem uopšte nije medio. Ove se uspjelo nešto skupiti; nekih 80-tak kilograma, nekih 4 – 5 kg po košnici. Ali, važno je da nisam u minusu; ima nešto za prodati, nešto za kuću. Bitno je da se poboljšavaju vremenske prilike, ide lipa, a ona bi mogla biti dobra.

Almir je član tuzlanskog Udruženja pčelara Tuzla, koje ima tradiciju dužu od 100 godina i čije redove su oduvijek popunjavali čestiti, veliki i plemeniti tuzlanski pčelari. Biranim riječima spominje brojne i čuvene tuzlanske pčelare, koji su prenijeli i na njega praksu da bude „desna ruka“ starijim ili bolesnim kolegama pčelarima, a da nije škrt prema mladim ljudima koji žele zaplivati pčelarskim vodama.

„Ja svake godine u principu bar jednog pčelara uvučem u ovaj svijet . Pretprošle godine je to bio Zlatan Omerčić, prošle godine jedan prijatelj na Kiseljaku, a ove godine Almir Nuhanović. Slijedeće godine ćemo naći nekoga novog. Uglavnom uvijek im poklonim dva – tri roja, pa zazimimo, a aonda od proljeća idemo skupa na paše, radimo, dužimo se, usavršavamo se…

Kada se dotaknemo teme o gubicima pčela, Almir smatra da je najvećim dijelom ljudski faktor uzročnik. Jesu stigle loše godine za pčelarstvo, jesu bolesti prisutne, ali dosta je i pčelarskih grešaka.

„U nejvećem broju slučajeva pčelar je uzročnik uginuća zajednica. Evo primjera jednog kolege iz Brčkog. Imao je 28 društava, prezimila su mu dva. Ovi gubici su zbog njegove totalne nebrige. On im je za zimu ostavio litar sirupa i dvije pogače. A ja svakoj zajednici obezbijedim 10 kg.

Pri tome veoma je bitno pravovremeno i temeljito obavljati tretmane protiv varoe. Ja pčele ne tretiram amitrazom, on nikada nije ušao u moje košnice. Obično ih tretiram mravljom kiselinom (dva tretmana), a onda zimi kada nema legla odradim oksalnu kiselinu.

Uvijek treba istraživati, slušati stručnjake, konsultovati. Ja u sam zadnje vrijeme u stalnom kontaktu sa profesorom Midhatom Jašićem o jednom proizvodu koji bi mogao biti zanimljiv za pčelare, ali se ne može kupiti u Evropi. To je neki gel mravlje kiseline. Američki pčelari to koriste… Profesor Jašić se uključio maksimalno da se istraži i ovaj preparat… – kazao nam je na kraju Almir Gadžo.

 Kako funkcioniše, koliko košta zamka?

Almir prati svjetske trendove u pčelarstvu i dostignuća u savremenoj pčelarskoj praksi. Kaže, da je preuzeo američku recepturu za izradu zamke, koju je prilagodio balkanskim prilikama.

„Kod nas na prostoru Balkana niko ne hvata rojeve, a ja sam zimus to analizirao, gledao šta je zaniimljivo i vidio da pčelari u Americi zamke za rojeve postavljaju masovno. Čak ima ljudi koji postave stotinjak zamki.

Moji saradnici i ja smo napravili desetak zamki. U Tuzli imam postavljene četiri, tu su došla tri roja, a u Posavini imam postavljenih pet. Sve su prilike da će se i u njih useliti rojevi. Primijetio sam da zamke dan prije dolaska roja, izletnice ih obilaze. Bude nekih stotinjak pčela… To je siguran znak da će se roj useliti u narednih nekoliko dana.

Almir je, daleko od javnosti, prve uzorke zamki testirao na Kiseljaku, pored Tuzle. Postavio je jedan nukleus u šumu, onako eksperimentalno i – uhvatio mu se jedan roj.

„Ove godine smo smjestili već tri roja koja su se uhvatila na zamku – kazuje Almir.

U nastavku objašnjava tehničke karakteristike zamke.

„Po nekim naučnim istraživanjima u Americi zamka bi trebalo da bude minimalno 40 litara zapremine, što je zapremina jedne LR košnice i zato se pravi petoramni nukleus na sprat. Bukvalno je on petoramni nukleus sa još jednom visinom. Unutra se ubace tri ili četiri rama sa starim saćem i stavi se aromatilno ulje.

Ja sam čisto za eksperiment sebi, zbog svog YT kanala naručio to ulje koje oni koriste u SAD-u „sword comander“. Ono sa dostavom košta 70 KM. A u BiH sam kupio u Sarajevu, u Vogošći ulje limunske trave. Nakon toga u polovinu smo stavili američko ulje, a u drugu limunsku travu. Testirao sam šta će više privući rojeva, na što će pčele više odreagovati. Ono što moram reći, jeste da su sva tri roja, koja su do sada uhvaćena u principu došla na limunsku travu, a na američko ulje nije još ni jedan.

Limunska trava se može kupiti u Sarajevu, boca od 10 ml. košta 5,90 KM, a to je sasvim dovoljno.

Iako ima dobra iskustva na terenu, a i interes pčelara iz svih krajeva Balkana je izuzetno veliki, Almir u ovom trenutku nema zamki za rojeve za tržište.

„Najvjerovatnije ću od naredne godine krenuti sa tržišnom prodajom. Okvirna kalkulativna cijena je 20 KM – kazao nam je na kraju Almir.

Edina Habiba čeka nagrada

Na svom YT kanalu Almir je organizovao nagradnu igru, u kojoj je najsretnijeg pretplatnika darovao zamkkom za rojeve.

„Bilo je nekih 60-tak ljudi koji su ušli u nagradni bubanj, a nagradu je dobio Edin Habib iz Sankog Mosta, ali on mi se još uijek nije javio. Vjerovatno to nije vidio, a nije nam ostavio kontakt. Nadam se da će preko BH pčelara, Edin saznati za nagradu, pa će mi se javiti da mu pošaljem zamku.

Sjajna posjeta na YT kanalu „Agemed pčelarstvo“

Kao čovjek od akcije, a bogatog znanja, Almir je početkom ove godine otvorio svoj YT kanal „Agamed pčelarstvo“. Zadovoljan je startom, posjete su iznenadile i njega same.

„Prvi video je objavljen 29. marta ove godine. Prezadovoljan sam posjetama. U maju sam imao oko 150.000 pregleda, a u prvih sedam dana juna 30.000. Kanal raste, blizu sam broju od dvije hiljade pretplatnika“ – ne krije zadovoljstvo naš sagovornik.

(BHP broj 78)