Zima u pčelinjaku: PČELE ŠTO MANJE UZNEMIRAVATI

Smanjene aktivnosti u pčelinjaku tokom zime teba iskoristiti za posjetu pčelarskim savjetovanjima i sajmovima, čitanje pčelarske literature, što bolje upoznavanje medonosne vegetacije i razmjene iskustava sa pčelarima iz okruženja. Samo na taj način shvaćeno pčelarstvo može dati dobre rezultate. Ovo su savjeti mr. Nebojše Veličkovića iz Podgorice

Radovi tokom oktobra u pčelinjaku nisu brojni i uglavnom se odnose na već propuštene aktivnosti iz prethodnog perioda. Pčele u ovom mjesecu treba što manje uznemiravati, a košnice se otvaraju samo zbog poslova koji nisu urađeni na vrijeme.

Pčele sve slabije izlijeću, trutova više nema u košnicama, a legla ima vrlo

malo ili nikako. Situacija u primorskom i centralnom dijelu je nešto drugačija, tako da postoji još određena aktivnost na prikupljanju nektara i postoji intenzivan let pčela.

Praksa je pokazala da se većina grešaka učinjena tokom ovih mjeseci, teško ili gotovo nikako ne može ispraviti i nadoknaditi.

Greške se skupo plaćaju

Za kvalitetno zimovanje neophodni su: dobra i zdrava pčelinja društva, dovoljne količine kvalitetne hrane (med i perga) koja je dostupna i pravilno raspoređena pčelama, dobra ventilacija za predstojeći zimski period.
Kvalitetna matica, zdravo društvo i saće, čista košnica, zaštićena od najopasnijih bolesti i sa najmanjm brojem krpelja mogu garantovati dobro zimovanje i pravovremeni prolјećni razvoj društva. Pčelarska praksa je pokazala da bolesti i štetočine dominantno napadaju slaba, nedovoljno jaka i srednja društva. Jaka i zdrava društva po pravilu su vitalnija i imuna na najopasnije bolesti. Slabo obezbijeđene hranom, pčele će lošije zimovati i ako uspiju da prezime neće imati dobar prolјećni razvoj društva.

Pčele u oktobru, novembru i decembru potroše najmanje hrane, jer imaju i najmanje aktivnosti. U zavisnosti od vremenskih uslova pčele će tokom narednog perioda početi da se skupljaju u zimsko klube koje ima oblik lopte, kako bi se što lakše održavala toplota. Nagle temperaturne promjene i uznemiravanje pčela u ovom mjesecu nisu poželjni, jer dovode do kretanja pčela i potrošnje hrane. Slične i još veće probleme mogu napraviti česti vjetrovi, naročito ako leta na košnicama nisu okrenuta sa suprotne strane odakle oni duvaju.

Poželjno je da košnice tokom zime budu izložene sunčevoj svjetlosti.

Na leta se postavljaju češljevi ili letvice za regulisanje otvora na zimski položaj, a ispod krova utopljavajući materijal, za koji se najčešće koristi novinska hartija. Utopljavanje se vrši tek kada znatnije zahladni, a još jače početkom prolјeća i kada počne intenzivniji razvoj legla. Preuranjeno i prekomjerno utopljavanje može da bude vrlo štetno, jer će izazvati pojavu vlage i plijesni. To je situacija daleko opasnija za pčelinje društvo nego sama hladnoća.

Čist vazduh u košnici

Pčelar treba na pčelinjaku da pokosi travu i ukloni sve što može poslužiti kao stanište za glodare. Veće probleme mogu da izazovu miš i ptica pčelarica.

Tokom ovog perioda, a najkasnije prije zahlađenja treba provjeriti postolja košnica, učvrstiti ih, a košnice malo nagnuti naprijed, kako se na poletaljci ne bi zadržavali snijeg, led ili voda.

Leto ne treba previše zatvarati, jer je čist vazduh važan za uspješno prezimljavanje pčela. Iskustva iz prakse su pokazala da u košnicama sa slabijom ventilacijom uvijek ima više mrtvih pčela nego u onim sa dobrim provjetravanjem.

Košnice koje imaju žičane podnjače ne treba zatvarati, već tako treba da ostanu do kraja februara, kada kreće intenzivniji razvoj legla. Na košnicama koje imaju dva korpusna dijela, a nemaju žičanu podnjaču dobro je ostaviti otvoreno i gornje leto.

U LR košnicama, kada se zazimljavanje vrši u dva korpusa, onda se pčelinje društvo može naći u dva nastavka, na ramovima donjeg i gornjeg dijela košnice. Mada se dešava da se klube formira samo u jednom nastavku. Ako se klube formira u donjem nastavku, a to treba na vrijeme ustanoviti, onda se ono tokom zime kreće prema gornjem dijelu košnice i prelazi na njega. Može se desiti da u vrijeme velikih hladnoća, niskih temperatura, klube ne može da pređe na drugi nastavak, pa zbog nedostatka hrane u donjem dijelu dolazi do uginuća društva. Zato je od izuzetnog značaja da pčelar nakon formiranja klubeta utvrdi njegovu poziciju i u skladu sa tim postupa tokom zimskog perioda.

U klubetu pčele tokom zime smanjuju svoje aktivnosti na minimun, održavaju temperaturu i troše hrane u skladu sa potrebama.

Bilo kako da se pojavi vodena para će ići prema gornjem dijelu i ako postoji otvor ona će izlaziti. Ako je otvor ispod krova, postavljena novinska hartija će apsorbovati vodenu paru i na taj način poboljšati mikroklimu u košnici.

Ukoliko otvora nema, vodena para će se kondenzovati i padati na pčele. Usljed prisustva vlage dolazi i do kvarenja pčelinje hrane, pa će period zimovanja biti jako težak za takva društva. Kao posljedica takve situacije doći će do oštećenja pčelinjeg društva, a često i do uginuća.

Svih narednih mjeseci težiti da u košnicama bude dovoljno hrane, da se sačuva toplota, smanji utjecaj vjetra, spriječi zadržavanje zagušljivog i ustajalog vazduha, kao i da se onemogući prisustvo vodene pare i njeno kondenzovanje i nastajanje buđi.

Kontrola nametnika

Prilikom svake aktivnosti, u zavisnosti od tipa podnjače, kontroliše se opadanje varoe nakon tretmana. Takođe, neophodno je da se tokom novembra ili decembra izvrši posljednji tretman protiv varoe oksalnom ili mliječnom kiselinom. Na prostorima Crne Gore sve veći broj pčelara koristi mliječnu kiselinu koja uz mravlju predstavlja glavno sredstvo u borbi protiv varoe.

Upotreba mliječne kiselina je za sada jako mala, ali svakako da zaslužuje znatno veću pažnju u narednom periodu.

Iskusan pčelar praćenjem situacije na poletaljci može izvesti dobar zaključak o stanju u društvu, a eventualno postojanje trutova na poletaljci ukazuje na mogućnost nepostojanja matice.

Ukoliko su pčelari sve nabrojane aktivnosti na vrijeme završili, onda će tokom zimskog perioda moći bez većih briga da rade u radionicama: popravljaju pčelarsku opremu (košnica, nukleusa, ramova), prave nove košnice i obavljaju sve radove od značaja za glavnu pčelarsku sezonu. Ali prva aktivnost na pčelinjaku jeste sređivanje i slaganje nastavaka, nukleusa, praznih košnica i pribora. Sva oprema koja se koristila, naročito u inficiranim košnicama, potrebno je da se dezinfikuje i spremi za sljedeću sezonu. Sredstva za dezinfekciju su različita, a za drvene košnice upotrebljava se plamen, kojim se vrši napaljivanje unutrašnjih djelova košnice.

Početak nove pčelarske sezone je period kada se pčelar posvećuje pakovanju i plasmanu meda. Pakovanje u ambalažu, etiketiranje i marketing čine neizostavni dio aktivnosti u cilju dobrog plasmana proizvoda.

Prerada voska u satne osnove je takođe važna aktivnost.

Zimski period je pravo vrijeme za sagledavanje i analiziranje prethodne sezone i pravljenje strategije za novu sezonu medobanja. A smanjene aktivnosti u pčelinjaku teba iskoristiti za posjetu pčelarskim savjetovanjima i sajmovima, čitanje pčelarske literature, što bolje upoznavanje medonosne vegetacije i razmjene iskustava sa pčelarima iz okruženja. Samo na taj način shvaćeno pčelarstvo može dati dobre rezultate, veće količine meda i drugih pčelarskih proizvoda kao i postizanje kvaliteta koji obezbjeđuje plasman na sve zahtjevnijem tržištu u zemlji i okruženju (bhpčelar/IZVOR: PČELARSTVO – STRUČNO-INFORMATIVNI MJESEČNIK SAVEZA PČELARSKIH ORGANIZACIJA CRNE GORE