Upoznajte najveću pčelu na svijetu koja pravi “ludi med”

Apis laboriosa , himalajska divovska medonosna pčela , najveća je na svijetu medonosna pčela ; slobodne odrasle jedinke mogu biti duge do 3,0 cm (1,2 in). Prije 1980. Apis laboriosa smatrala se podvrstom raširene Apis dorsata , divovske medonosne pčele, ali je 1980. i gotovo 20 godina nakon toga uzdignuta na rang posebne vrste.  

Rasprostranjenost
U velikoj mjeri ograničena je na Himalaje. Nalazi se u planinskim predjelima Butana , kineske provincije Yunnan , Indije , Nepala , Mijanmar , Laos i Vijetnam . Uglavnom se gnijezdi na nadmorskim visinama između 2.500 i 3.000 m (8.200 i 9.800 stopa), gradeći vrlo velika gnijezda pod nadvisima na jugozapadnim stranama okomitih litica. Jedno gnijezdo može sadržavati čak 60 kg meda. Pčele se hrane na nadmorskim visinama do 4.100 m (13.500 ft). Zbog svog osebujnog ponašanja u gniježđenju, himalajska divovska medonosna pčela naziva se i himalajska medonosna pčela . Izraz “himalajska medonosna pčela” ponekad se neformalnije koristi za bilo koju od četiri vrste medonosnih pčela koje se nalaze u himalajskoj regiji; Apis cerana , Apis florea , Apis dorsata i Apis laboriosa.

Opojni med
Postoje tri različite vrste meda Apis laboriosa : proljetni ili crveni med koji se stvara od cvijeća na većim nadmorskim visinama, proljetni med stvoren od cvijeća u sredini i nižim nadmorskim visinama, a jesenski med stvara se sod cvijeća s bilo kojeg mjesta.

Crveni med ima opojno djelovanje i razne opuštajuće osobine koje se smanjuju tokom skladištenja. Ne konzumira se lokalno, jer je vrijedan, a lovci na med radije ga prodaju po visokoj cijeni. Kako se pčele košnice ne drže na tako velikim nadmorskim visinama, Apis laboriosa jedina je pčela koja proizvodi taj med.

Veleprodajna cijena crvenog meda otprilike je pet puta veća od cijene redovnog meda od Apis mellifera ili Apis cerana, a velike se količine izvoze iz Nepala u Japan , Koreju i Hong Kong .

Crveni med cijenjen je zbog svoje navodne ljekovite vrijednosti i opojnih svojstava koja se pripisuju grejanotoksinu prisutnom u nektaru prikupljenom od bijelih rododendrona (Rhododendron spp.). Ljudi Gurung u Nepalu poznati su po svojoj upotrebi ovog ludog meda , kako zbog ljekovitih, tako i halucinogenih svojstava.