Tehnološki giganti svojim rješenjima pomažu pčelama i smanjuju troškove pčelarima: DOŠLO VRIJEME DA SE PČELARI NA DALJINU               

 Pčelarstvo je jedna od najstarijih postojećih industrija, ali se suočava sa mnogim prijetnjama. Toga su svjesne i brojne tehnološke firme koje se nadaju da će svojim planovima i inovacijama pomoći pčelama da zakorače u svjetliju budućnost.

Poseban softver

Noah Wilson-Rich , glavni naučnik američke kompanije Best Bees Company, kaže da je potresno vidjeti koliko američkih kolonija medonosnih pčela svake godine ugine.

Pogođeni smrtonosnim parazitskim grinjem, pesticidima i klimatskim promjenama, istraživanje je pokazalo da je između aprila 2019. i 2020. godine izgubljeno 43,7% američkih košnica.

• To samo pokazuje koliko su stvari trenutno ozbiljne – rekao je Wilson-Rich.

Njegova firma iz Bostona postavlja košnice na komercijalna i stambena imanja – od krovova do dvorišta i vrtova, a njegovo osoblje koristi napredni softverski sistem za nadgledanje i evidentiranje zdravlja svih pčelinjih društava.

Prikupljeni podaci se dijele s istraživačima sa Univerziteta Harvard i tehnološkog instituta u Massachusettsu, kako bi im pomogli da bolje razumiju probleme sa kojima se ova vrijedna bića susreću.

Kompanija Best Bees koju plaćaju vlasnici kuća i preduzeća, također vrše i usluge vrcanja i pakovanja meda za svoje klijente.

• Istražujemo koji su to faktori koji jakim košnicama daju veće šanse za preživljavanje. Moramo shvatiti zašto im ide bolje od slabijih društava. Ti terenski podaci nam govore kako pčele zapravo rade – kaže Wilson Rich.

 Korisne informacije

Uz globalnu industriju meda koja se procjenjuje na oko 9,2 milijardi dolara, postojii i značajan komercijalni imperativ i za povećanje razvoja i upotrebe tehnologije za praćenje i brigu o pčelama. Pogotovo u vrijeme kada je pandemija koronavirusa usmjerila misli na pitanja opskrbe hranom.

Jedna od firmi koja je također na čelu pčelarske industrije je irski ApisProtect, koji proizvodi bežične senzore u košnici koji prikupljaju i prenose podatke na “kontrolnu ploču” putem web stranice.

• Prikupljamo podatke o temperaturi, vlažnosti, zvuku i ubrzanju pčela koje izlijeću iz košnice. Mi izdvajamo sirove podatke, a zatim pomoću posebnog mašinskog softvera, te podatke pretvaramo u korisne informacije. Na osnovu tih informacija pčelaru kažemo koje košnice napreduju, a koja se društva smanjuju ili koje su košnice žive, a koje mrtve – objašnjava izvršna direktorica Fiona Edwards Murphy.

 Prepolovljeni troškovi

Tehnologija, dodaje Fiona, označava značajan pomak od tradicionalnih pčelarskih praksi, gdje pčelari moraju ručno pregledati košnice. U Americi npr., neke od najvećih pčelarskih firmi imaju više od 90.000 košnica, što je ogroman posao.

• U komericijalnom pčelarstvu, samo oko 20% košnica treba intervenciju u bilo kojem trenutku. Problem je u tome što pčelari ne znaju kojih 20%. Oni bukvalno odlaze na pčelinjak i nasumično biraju košnicu da vide da li je to ona koja treba intervenciju.

• Mi im omogućavamo da steknu širu sliku o tome šta se događa u svim njihovim košnicama koje su raširene na većem području, prije nego što uopšte uskoče u pčelasko odijelo i izađu na pčelinjak. Na ovaj način se komercijalnim pčelarima troškovi rada smanjuju za 50%, što očito ima ogroman utjecaj na pčelarsko poslovanje – kaže Fiona Edwards Murphy.

 

  Umjetna inteligencija

Izraelska firma Beewise želi još više smanjiti potrebu za ljudskom intervencijom. Stvorili su “Beehome”, veliku strukturu u obliku kutije u koju se mogu smjestiti 24 odvojene košnice.

U mogućnosti da rade samostalno, ili putem aplikacije na telefonu ili tabletu pčelara, svaki Beehome je opremljen nizom kamera, senzora i robotskih ruku koje zajedno preuzimaju radnje za koje je ranije bila potrebna ljudska ruka, poput suzbijanja štetočina, sprječavanje rojeva i sakupljanje meda.

Jedine radnje koje zahtijevaju ljudsku intervenciju su osiguravanje da pčele imaju pristup izvoru hrane i vodi, te odlazak po mašinski ubrani med.

• U uobičajenom pčelinjaku, s drvenom kutijom, ima oko 10 000 do 50 000, ili možda čak 100 000 pčela. To je puno podataka za analizu, a AI (umjetna inteligencija), to čini u djeliću sekunde. Može prepoznati šta se događa i primijeniti pravi tretman – kaže izvršni direktor Beewisea, Saar Safra.

 

Dodaje i da su današnje pčele “pod velikim stresom”, i da komericijalni pčelari zaista mogu biti od velike pomoći pri rješavanju ovog problema.

• Ideja je da se ovim bićima pomogne u što kraćem roku. Ako predugo čekate, mali problem može prerasti u katastrofu u vidu devastirane kolonije – kaže Safra.

  Roboti u košnici

Još futurističkiji projekat pčelarske tehnologije je panevropski program Hiveopolis koji istražuje mogućnost stavljanja sitnih “plešućih robota” u košnice kako bi utjecali na ponašanje pčela.

Iako fotografije još uvijek nisu dostupne, a tehnologija je u ranoj fazi, ideja je da će roboti pokušati oponašati način na koji pčele komuniciraju pomoću pokreta, i tako usmjeriti pčele radilice na najbolje izvore nektara.

• Važno je da pčelama možemo pokazati gdje trebaju letjeti i sakupljati nektar, ali isto tako i da znamo odakle je sakupljeni nektar.

• Tegla meda iz takve kolonije mogla bi recimo, imati naljepnicu sa Google Maps oznakom koja pokazuje tačno mjesto gdje su pčele sakupljele nektar. Ljudi bi znali odakle dolazi med, što bi posebno zanimalo potrošače – kaže Thomas Schmicki, istraživač Hiveopolisa sa univerziteta u Grazu u Austriji.