Ponašanje od kojeg im zavisi opstanak: Zašto su pčele aktivnije pred kišu?

  Studija koju su objavili kineski istraživač Xu-Jiang i njegove kolege otkrila je da pčele provode više vremena izvan košnice kada je kiša blizu.

Medonosne pčele su u stanju da otkriju promjene u razinama ugljičnog dioksida, temperature, pritisku i vlažnosti, što im omogućuje da predvide vremenske promjene. Jedna od čestih vremenskih promjena je i kiša koja je i razlog zašto će se pčele više truditi da brzo obave svoj posao.

Duži “radni dani”  

Istraživači na poljoprivrednom univerzitetu Jiangxi  označili su 300 pčela sićušnim uređajima koji su im omogućili da prate aktivnost insekata pomoću tehnike koja se naziva radiofrekvencijska identifikacija (RFID).

Označene radilice su uvedene u svoje natalne kolonije i nadzirane24 sata dnevno u periodu od 34 dana pomoću posebnog elektronskog čitača.

Kada su označene radilice ušle ili izašle iz kolonije, RFID sistem je bilježio njihov jedinstven identifikacijski broj, vremensku oznaku i smjer leta. Trajanje svakog putovanja izračunato je na osnovu izlaznih i ulaznih vremenskih oznaka nakon sortiranja podataka na osnovu svakog RFID-a.

Istraživači su zatim podijelili podatke o hranjenju u dvije kategorije, dane nakon kojih je uslijedio sunčan dan, i dane nakon kojih je uslijedio kišni dan.

Neposredno prije kišnog dana utvrđeno je da su pčele više vremena provodile leteći izvan košnice, tražeći nektar i medonosno bilje, ali u danima nakon kiše, kada bi vani bilo savršeno sunčano, pčele su bile malo lijene i duže su ostajale u blizini košnica.

Također su otkrili da je “vrijeme napuštanja” – doba dana kada su se posljednje pčele vratile u košnicu – bilo kasnije, ukoliko je sljedeći dan trebao biti kišovit.

  Pitanje komunikacije

Ovo ponašanje sugeriše da se pčele pripremaju i znaju kada treba iskoristiti cvijeće i sakupiti hranu prije nego što im kiša poremeti planove.

Sakupljanjem hrane prije kišnih dana, pčele osiguravaju svoj duži opstanak čak i kada je u toku dugo razdoblje loših vremenskih uslova.

S obzirom da su te promjene na društvenom, a ne samo na individualnom novu, ostaje pitanje kako radilice prenose poruku da rade više nakon što uoče ili predosjete indikatore za predstojeće vremenske promjene poput kiše.

Buduće studije fokusirat će se na to koji se faktori u vremenskom sistemu percipirajui i na koji način pčele prenose poruku za promjenama ponašanja cijelom društvu.