Pčele spašavaju nezaposlene rudare u Virdžiniji

Univerzitet u Delaveru zajedno sa istraživačima dobrovoljcima rade na programu koji bi trebao povećati socioekonomski rast nezaposlenih i raseljenih rudara u Zapadnoj Virdžiniji. 

Stanovnici i rudari Zapadne Virdžinije čije je živote oblikovala ova grana industrije, prošlo ljeto su proveli učeći kako da uspostave i održavaju pčelinje kolonije zahvaljujući pomoći Debi Delajni sa Univerziteta u Delaveru.

Dejalni koja radi kao vanredni profesor entomologije na Poljoprivrednom Univerzitetu u Delaveru, zajedno sa neprofitnom organizacijom Appalachian Beekeeping Collective radi na razvijanju programa koji bi trebao ujediniti nezaposlene i raseljene rudare iz 14 okruga u Jugozapadnoj Virdžiniji.

Zgrada za preradu meda

• – Za sada smo uspjeli obezbijediti oko 500 kolonija pčela sa maticama koje smo njegovali i štitili tokom ljetnih mjeseci. Čak smo podigli i visoke ograde oko imanja kako medvjedi i drugi predatori ne bi imali pristup pčelinjaku – rekla je Dijelni.

• 

Od ove godine, Dijelni planira stupiti u kontakt sa potencijalnim partnerima koji bi se uključili u ovaj program i dali finansijsku podršku njihovoj ideji. Dilejni kaže da će iznos prihoda zavisiti od količine medonosnog bilje koje bude dostupno u narednom periodu.

• – Ukoliko medonosnog bilja bude dovoljno, predviđam da će bivši rudari biti u stanju da izvrcaju oko 90 kilograma meda po košnici.

Program će se ostvarivati na principu da lokalni partneri kupe kolonije pčela, a dobijeni med donesu u udruženje Appalachian Beekeeping na vrcanje.

– Već uveliko sarađujem sa investitorima u dizajniranju velike zgrade za proizvodnju meda, u kojoj će raditi nezaposleni rudari i gdje će radnici biti u stanju da prerađuju i do 45.000 kg meda, koji će se zatim pakovati i prodavati na tržištu – rekla je Delajni.

Bogata pčelarska istorija

Kejt Askvint, direktor programa Appalachian Headwaters, rekao je da stupanje u svijet pčelarstva može biti zastrašujući i skup korak, te da žele pružiti svu potrebnu podršku kako bi bivšim rudarima, a budućim pčelarima pomogli da prebrode početne poteškoće.

• – Na ovaj način ćemo osigurati da radinici iz pčelarstva izvuku maksimalan profit, i da u svoje džepove stave što više novca na osnovu svog rada – kazuje on.

S obzirom da je ovo područje izuzetno bogato medonosnim biljem, kao i da su ljudi koji žive ovdje izuzetno povezani za ovo mjesto, logično je bilo da se vremenom okrenu pčelarstvu.

-To su ljudi koji su ovdje već generacijama i koji poznaju svaku livadu i planinu. Svako brdo ima svoje ime, čak i ona koja se ne nalaze na mapi. S obzirom da su ljudi jako povezani sa ovom zemljom, ova operacija se morala odnositi na nešto što je održivo o što ima veze sa našim prirodnim okruženjem, a pčelarstvo je svakako jedno od tih stvari – kaže Delajni.

Strah od uboda

Askvint kaže da je će prva klasa pčelara koji su prošli obuku tokom prošle jeseni brojilo oko 35 pčelara, međutim taj broj će se do kraja 2018. godini povećati na 85 profesionalnih pčelara.

• – Najveći strah sa kojim će se pčelari početnici suočiti je strah od uboda. Svakodnevno će raditi sa instektima koji bodu i morat će naučiti pročitati njihove znakove ponašanja, kao i prepoznati trenutak kada primjeniti dimilicu ili koliko zaštitne opreme nositi na pčelinjak kako bi se osjećali sigurno i ugodno – zaključuje Delajni

(bhpcelar.com/D.K.)