Neobična strategija vijetnamskih pčela: BALEGOM PROTIV STRAŠNOG STRŠLJENA

 Otkriveno je da azijske pčele medarice pokrivaju svoja gnijezda dijelovima životinjskog izmeta kako bi ih zaštitile od ubojitih stršljena, izjavili su za The Guardian naučnici s američkog sveučilišta Wellesley.

Studija istraživača sa Univerziteta u  Guelphu u Kanadi otkrila je da pčele u Vijetnamu sakupljaju i nanose životinjsku balegu oko ulaza u gnijezdo kako bi odbile smrtonosne napade azijskog stršljena (Vespa soror).

• Istraživanje je pokazalo prilično izvanrednu osobinu kod pčela koje moraju da se brane od zaista groznog predatora – rekla je glavna autorica istraživanja Heather Mattila sa sveučilišta Wellesley u Massachusettsu.

Prikupljeni podaci dodatno su skrenuli pažnju na opasnosti sa kojima se suočavaju medonosne pčele u Americi, i to nakon pojave divovskih stršljena na ovom kontinentu.

 Napadaju, ubijaju i kradu

Invazivna vrsta stršljena ubica (Vespa mandarinia) koja je još prošle godine zabilježena u SAD-u, napada i košnice, odnosno pčelinjake, a istraživači kažu da američke pčele nisu imale vremena da razviju nove načine da odbiju napade ovog nemilosrdnog napasnika.

Divovski stršljeni mogu narasti i do 2,5 inča (6,4 cm), a iz jednog uboda otpuštaju skoro sedam puta više otrova od obične medonosne pčele.

Azijski stršljen i tzv., stršljen ubica jedine su vrste koje aktivno regrutuju članove svoje zajednice za organizovane napade na pčele koji često imaju katastrofalne posljedice po čitava pčelinja društva.

Stršljeni napadaju gnijezda, ubijaju pčele i kradu larve koje nose u svoja gnijezda kako bi prehranili vlastito leglo u razvoju.

 U rat bez oružja

Profesor Gard Otis, koji je proveo decenije proučavajući medonosne pčele u Vijetnamu, kaže da se i u Sjevernoj Americi mogu očekivati slični napadi na košnice.

• Divovski stršljeni su najveći insekti koji prijete medonosnim pčelama, i oni su na samom vrhu liste njihovih najopasnijih grabežljivaca – rekao je Otis.

Profesorica Mattila je izjavila kako pčelama u Americi i Kanadi nedostaje jedinstven sistem odbrane pomoću balege koji su razvile vijetnamske pčele. Zbog toga, pčelari se moraju osloniti na uništavanje gnijezda stršljena ili se nadati da će klima ili neki drugi faktor ograničiti širenje stršljena.

• Nisu imale priliku da razviju odgovarajući sistem odbrane. To je kao da u rat krećete bez ikakvog oružja – rekla je Mattila komentarišući situaciju medonosnih pčela koje se nalaze u Kanadi.

 

Balega obeshrabrila napade stršljena

Projekat je započeo kada je profesor Otis upitao pčelare u Vijetnamu o tamnim mrljama koje je vidio na ulazima u košnice.

Kao dio uspješnog projekta razvoja pčelarstva koji je podržala kanadska vlada, vodio je jesenje radionice od 2007. do 2011. godine, u ruralnim siromašnim selima.

Tokom jedne posjete, iskusni lokalni pčelar mu je objasnio da je tamna supstanca zapravo balega bivola.

• Sakupljanje životinjske balege je ponašanje koje nikada ranije nije viđeno kod pčela, i niko do sada nije proučavao taj fenomen – rekao je Otis.

Kako bi proučili kako pčele reaguju na dostupnost izmeta različitih životinja, istraživači su sakupili balegu vodenog bivola, pilića, svinja i krava, a zatim je stavili na zemlju u blizini pčelinjaka.

Do kraja dana, oko 150 pčela je posjetilo mjesta gdje se balega nalazila, a istraživači su napomenuli da su pčele najviše sakupile balegu koja je pripadala pilićima i svinjama.

Tim je zatim označio pojedine pčele kako bi lakše identifikovali košnice kojim pripadaju, a nekoliko minuta kasnije su napravili video zapise pčela koje su nanosile balegu na ulaze gnijezda.

Kako rezultat, stršljeni su proveli upola manje vremena na ulazima gnijezda gdje se nalazila balega, a vrijeme koje su proveli pokušavajući da se probiju do pčelinjeg legla je smanjeno za čak 70%.  Također je bilo manje vjerovatno da će organizovati masovne napade na košnice čiji su ulazi bili osigurani balegom.

Naučnici nisu sigurni šta tačno obeshrabruje stršljene, iako sumnjaju da insekte odbija neprijatna aroma izmeta.