Naučnici i vještačka inteligencija udružuju snage: Možemo li osluškivanjem pčela spasiti i njih – i sebe?

 Hoće li vještačka inteligencija (AI), uz pomoć naprednih mašina pomoći globalnoj populaciji pčela? Upravo tome se nadaju naučnici koji u utrci s vremenom nastoje da preokrenu dramatičan pad kolonija ovih nezamjenjivih insekata.

 

Pčele su u nevolji, ali niko sa sigurnošću ne može reći zašto. Uzroci o kojima se raspravlja su razni, od upotrebe insekticida, zagađenja zraka, globalnog zagrijavanja, grinja, varoe, pa čak i elektromagnetnog zračenja. Ili je riječ o kombinaciji svih ovih faktora.

Kako bi sakupili što više podataka koji bi im dali precizan odgovor na ova pitanja, World Bee Project i IT firma Oracle iz Teksasa stvaraju globalnu mrežu “pametnih košnica” kako bi naučnicima pružili podatke u realnom vremenu o odnosima između pčela i njihovog okruženja.

 

 Mreža pametnih košnica

Na košnice će biti postavljeno do šest senzora, koji će snimati zvuk zujanja pčela, kretanje njihovih nogu i krila, težinu meda, vlažnost košnice i lokalne vremenske uslove i nivo zagađenja.

• Senzori na košnicama nisu ništa novo, ali korištenje umjetne inteligencije i naprednih mašina za analizu podataka trebalo bi rezultirati novim uvidima u probleme sa kojima se pčele susreću, a zvuk je vjerovatno najvažniji izvor podataka koji će nam pomoći na ovom projektu – kaže John Abel, potpredsjednik odsjeka za tehnologiju u Oracleu.

• Imamo tehnologiju koja samostalno uči i samostalno se prilagođava tako da automatski obavlja zadatke pretvaranja sirovih podataka u korisne informacije – dodao je Abel.

  Zdravstveni karton košnica

Simon Potts, profesor biološke raznolikosti sa Univerziteta Reading, kaže da jednostavnim laboratorijskim ili terenskim eksperimentima može biti prilično teško utvrditi šta utiče na pčele.

• Uz umjetnu inteligenciju i mašine, možemo početi sastavljati “zdravstveni karton” zdravih i bolesnih košnica. Najveći uspjeh bi bio identifikovati pokazatelje ranog upozoravanja na problem.

• Na primjer, kada se pčele roje,određena košnica može izgubiti polovinu populacije i polovinu meda, jer će one pčele koje prve napuštaju košnicu sa sobom odnijeti i najviše zaliha hrane. Stoga pčelari uvijek nastoje rojenje svesti na najmanju moguću mjeru.

 

Pčele se često roje zbog neadekvatne ventilacije ili visokih temperatura, pa bi postojanje podataka o vlažnosti, temperaturi i težini meda u košnici pomoglo da se ranije ukaže na eventualne probleme, a pčelar bi tada bio u stanju poduzeti preventivne mjere.

 

  Najvažniji insekt na planeti

Poznato je da su pčele ključne za poljoprivredu – 1,4 milijarde poljoprivrednih poslova i tri četvrtine svjetske zalihe hrane, vrijedne oko 577 milijardi dolara godišnje, ovise o oprašivanju pčela.

A od 100 vrsta usjeva kojima se prehranjuje 90% svjetske populacije, 70 su oprašene uz pomoć domaćih i divljih pčela.

• Medonosne pčele su najvažniji oprašivač na planeti – kaže prof. Simon Potts.

 

U posljednjih 50 godina, obim poljoprivredne proizvodnje koji ovisi o oprašivanju porastao je za 300%, a istovremeno je populacija pčela opala.

Na primjer, u Velikoj Britaniji, broj medonosnih pčela opao je za 54% između 1985. i 2005. godine. U SAD-u je broj pčelinjih zajednica koje proizvode med opao sa 5,8 na 2,4 miliona između 1947. i 2008, što je pad od 59%.

• Krivci za ovakvo stanje su pretjerana industrijalizacija, upotreba pesticida, uništavanje prirodnih staništa i klimatske promjene – kaže Sabiha Rumani Malik, osnivačica i izvršna predsjednica Svjetskog projekta pčela, čiji je cilj praćenje zdravlja pčela širom planete.

Ono što je nedostajalo naučnicima je sveobuhvatan skup podataka za analizu stope opadanja pčela u različitim regijama svijeta kao i razlozi zbog kojih se to dešava.

 

 Čipovi na pčelama

U Velikoj Britaniji invazivna vrsta koja danas prijeti pčelama je azijski stršljen. Dok ih u Aziji medonosne pčele mogu okružiti i savladati (skuhati) povisujući tjelesnu temperaturu, evropske medonosne pčele nisu razvile ovaj odbrambani mehanizam.

Praćenje stanja košnica u stvarnom vremenu bi omogućilo preduzimanje ranijih koraka u eliminaciji ovakvih prijetnji i predatora.

U Manchesteru, Cisco i gradski inovativni centar Mi-Idea udružili su se sa australijskom grupom za inovacije I obradu podataka, Data61, kako bi pratili kretanje pčela koristeći IoT tehnologiju.

Tim nastoji razumjeti pojave poput poremećaja kolapsa kolonije. Projekat sigurno ugrađuje RFID (radiofrekvencijsku indentifikaciju), čipove na pojedinačne pčele kako bi istraživači mogli zabilježiti njihovo kretanje.

• Moramo povećati proizvodnju hrane u naredne dvije decenije, a populacija pčela se širom svijeta smanjuje. Dakle, koristimo analitiku podataka kako bismo brže otkrili problem. Tada možemo donijeti pametne odluke o tome gdje da ulažemo svoje ljudske resurse, odnosno šaljemo naše naučnike- rekao ja Peter Carter iz Data61.

 Umrežiti pčelare i poljoprivrednike

Nakon što vještačka inteligencija nauči šta treba tražiti na pčelinjacima u Velikoj Britaniji, World Bee Project planira pametne košnice izbaciti na globalno tržište, a poljoprivrednici i pčelari širom svijeta već su izrazili interes za pridruživanje ovoj pametnoj mreži.

• Svaka dodatna košnica koju povežemo daje nam stotine hiljada podataka – kaže John Abel iz Oraclea.

 

Cilj je prilagoditi AI različitim okruženjima.

• Izazov pčelara u, recimo Burkini Faso, razlikuje se od izazova izvan Londona – kaže Simon Potts.
• Tehnologija nam može omogućiti da se brzo krećemo i napravimo značajnu promjenu. Uz saradnju možemo zaustaviti pad populacije pčela i poboljšati situaciju na globalnom nivou – poručuje Sabiha Malik.