KAKO AUSTRALIJANAC LJUBIČASTIM VOSKOM MAMI PČELE NA SVOJ VOĆNJAK

Kako namamiti i zadržati pčele u svom voćnjaku onda kada u blizini postoji puno atraktivniji izvor hrane? Odgovor možda leži u feromonima

Na sjeverozapadu Viktorije u Australiji, mašina za ispaljivanje voska natopljenog feromonima radi punom parom. Za volanom je Toni Filipi, poljoprivrednik koji je na prilično inovativan način odlučio da namami pčele na svoju plantažu badema kako bi u što većem broju oprašile nepregledno drveće ovog ukusnog i zdravog orašastog ploda.

Pčele su presudne da bi se plod stvorio, tako da je od vitalnog značaja da oprašivači ostanu na plantaži i rade svoj posao, umjesto da traže hranu na drugim mjestima.

• Pčela ima mnogo različitih feromona koje emitira. Ovaj je uobičajen – zove se nasonov i stimuliše pčelu da drugim oprašivačima dojavi da se u blizini nalazi dobar izvor hrane. Koristim hemijsku supstancu po imenu SPLAT (Specialised Pheromone Lure Attractant Technique) – kaže Filipi.

 Bez štetnih materija

Toni koristi posebnu mašinu koju je nazvao “splatagator” kojom ispaljuje ljubičasti vosak sa feromonima na stabla badema.

• Na ovaj način ohrabrujem pčele da uđu u određeni dio voćnjaka, da duže rade i da se kreću malo dalje i ravnomjernije kroz plantažu. Riječ je o biorazgradivom biljnom vosku i potpuno je organski, tako da nema straha od bilo kakvih štetnih materija.

• Lako se lijepi za drvo i satima emituje feromone koji privlače pčele. Supstanca se može primijeniti na nakoliko načina, zavisno o veličini voćnjaka. Čak postoji i verzija gdje se za ispaljivanje voska koristi pištolj za kalemljenje, tako da se može ručno nanositi na grane voćnjaka.
• Ali, pri radu u velikom voćnjaku imam mašinu kojom mogu putovati duž redova između deset i dvanaest kilometara i ispaljivati vosak u drveće – objašnjava Filipi.

Pčele dođu i kad je malo hladnije

Toni kaže da se ovaj kalifornijski proizvod može koristiti u razne svrhe.

• Voštane trake mogu sadržavati koju god supstancu želimo. Dakle, mogu se koristiti kao tehika za privlačenje pčela, ali i kako mamac za privlačenje i ubijanje štetočina, odnosno repelent – kaže on.

Za uspješan program oprašivanja veoma važnu ulogu ima i vrijeme, a pčele neće izaći na pašu ukoliko je temperature niža od 13 stepeni.

• Morate maksimalno povećati pčelinje aktivnosti u voćnjaku kako biste unakrsno oprašivali cvijeće. Polen i nektar su ono što pčele traže – nektar kao izvor hrane, a polen je vrlo važan za hranjenje legla ili jajašaca koje se nalaze u ćelijama u košnici.
• Pčele moraju izaći i tražiti hranu, posebno kada je kolonija u fazi razvoja, a feromoni kojima prskam voćnjak ih ohrabruju da dođu čak i po hladnijem vremenu odnosno kada klimatski uslovi i nisu povoljni – kaže Toni.

  Dronom prate aktivnost pčela

David Lial, generalni direktor tehnološke kompanije Bee Inovative koja se bavi razvojem tehnologija za poboljšanje oprašivanja usjeva, također je uključen u projekat popularizacije korištenja “splatigatora” među australskim poljoprivrednicima, a jedan od njegovih zadataka je upravljenje posebnim dronom  “Beedarom” koji leti iznad plantaža voćnjaka i procjenjuje aktivnost pčela.                    

• Koristimo tehnologiju kako bismo pratili gdje pčele rade u voćnjaku i na taj način imamo informacije koji dijelovi se bolje, odnosno slabije oprašuju. Dron je opremljen senzorom koji je veoma sličan radaru, a voćari koji su prihvatili ovu tehnologiju mogu u stvarnom vremenu pratiti gdje pčele rade.

• Radar emituje signal visoke energije koji se odbija od usjeva i pčela, kao i drugih insekata koji se nalaze u voćnjaku. Razvili smo algoritam koji razlikuje insekte i druge predmete u voćnjaku na osnovu njihove veličike, gustine i načina leta – objasnio je Lial i dodao da je ova tehnologija izvorno dizajnirana da zaštiti pčele od njihovih smrtnih neprijatelja.

• Željeli smo razviti tehnologiju koja će pomoći da se grinje varoe drži dalje izvan Australije. Varoa pravi velike štete širom svijeta, a Australija je u ovom trenutku sretna jer je jedina preostala zemlja na planeti koja je nema.

• Uz podršku CSIRO-a (Naučna i industrijska istraživačka organizacija Komonvelta) uspjeli smo odvojiti Beedar senzor kako bismo pomogli komercijalnom oprašivanju – rekao je David Lial.