HOĆE LI MUTATNT-GLJIVICA OKONČATI TEROR VAROE?

 Novo istraživanje fokusiralo se na gljvice koje bi mogle zadati konačni “nokaut” smrtonosnoj varoi i ojačati imunitet pčela

Riješiti se parazita Varroa destructor je pravi izazov za sve pčelare: hemikalije ga mogu ubiti, ali grinje je počelo razvijati otpornost na uobičajene pesticide – štaviše, ovi i slični tretmani mogu naštetiti samim pčelama.

Sada su istraživači ojačali posebnu gljivicu koja ubija ovog napasnika, a ukoliko novi soj prođe dalje testove, to bi moglo pomoći medonosnim pčelama širom svijeta da izbjegnu jezivu sudbinu, kao i smanjiti potrebu za upotrebom štetnih hemijskih pesticida.

 

  Manje toksično rješenje

• Pčelarska industrija ima veliku potrebu za alternativama. Stoga je uzbudljivo vidjeti da postoji potencijal za nehemijski tretman – kaže Margarita Lopez-Uribe, entomolog sa Državnog univerziteta u Pensilvaniji.

Varroa destructor decenijama muči pčelare i njihove pčele. Neki su se istraživači nadali da će se protiv nje boriti biopesticidima, odnosno mikrobima koji prirodno ciljaju određene napasnike insekata. U usporedbi s tradicionalnim hemijskim pesticidima, oni su manje toksični za druge životinje, kao i ljude.

Jedan biopesticid, tačnije uobičajena gljivica iz tla Metarhizium acridum, posljednih se godina efikasno koristila protiv skakavaca. Prije otprilike dvije decenije, istraživači iz američkog Ministarstva poljoprivrede počeli su proučavati srodne vrste koje mogu ubiti grinje varoe.

 

  Stvaranje otporne gljivice

Kada spore gljivice M. anisopliae slete na grinje vaore, one klijaju i pomoću malih cijevi buše kroz egzoskelet varoe, ubijajući je.

• One bukvalno mogu probiti oklop varoe – kaže Dženifer Han, entomolog sa Državnog univerziteta u Vašingtonu.

Ova gljivica je možda odličan biopesticid, ali ne bi dobro rasla unutar tople košnice gdje temperatura može doseći i 35 stepeni Celzijusa.

Tako su Han i njene kolege krenuli u stvaranje soja gljivice otporne na toplinu. Prvo su stimulisali gljivicu izgladnjivanjem spora, a zatim pomoću hidrogen peroksida ubrzali njenu mutaciju. Istraživači su zatim gljivicu stavili u inkubator i postepeno povećavali temperaturu.

Većina spora je umrlo, a preživjele su iskorištene za kreiranje nove generacije. Nakon sedam rundi ove neprirodne selekcije, postotak spora koje su klijale na 35 stepeni Celzijusa – što je ključan korak za inficiranje grinja varoe – povećan je sa 44% na 70%.

 

 Visoka učinkovitost

Sljedeći korak bio je povećati efikasnost mutirane gljivice, jer sojevi mogu postati manje smrtonosni ako se više puta uzgajaju u laboratoriju.

Nakon što su u košnicu pčela dodali Petrijevu zdjelicu sa gljivičnim sojem otpornim na toplinu, entomolog Han i njen kolega Nicholas Naeger su otkrili da je 50% grinja varoe podleglo gljivičnoj infekciji. Dvije runde kasnije, stopa smrtnosti bila je nešto viša od 60%.

Na kraju, Han i Naeger su u svojim eksperimentima prebrojali više od 27.000 mrtvih grinja varoe.

Kako bi ubacili više gljivičnih spora u košnice, istraživači su ih uzgajali na smeđoj riži koju su stavili u mrežastu vrećicu i ubacili u košnice. Pčele bi je pokušale ukloniti, uzrokujući da se spore spuste na grinje.

Da bi uporedili ovaj novi tretman sa oksalnom kiselinom, uobičajenom hemikalijom koju koriste pčelari, istraživači su zatim tretirali 30 kolonija pčela sa kiselinom ili gljivicom.

Nakon 18 dana, gljivica je pokazala jednaku učinkovitost u suzbijanju broja grinja. Budući da je doza Metarhiziuma bila relativno niska, Naeger kaže da bi se njega učinkovitost vjerovatno mogla poboljšati.

 

 Skuplje, ali sigurnije od oksalne kiseline

• Potrebni su daljnji tetsovi kako bi se pokazala efikasnost ovog tretmana – kaže Skot MekArt, entomolog sa Kornel Univerziteta.

 

• Populacije grinja imaju tendenciju da se razmnožavaju kasnije u godini, pa bi gljivice trebalo testirati na većem broju grinja kako bi se dokazala njena vrijednost – rekao je.

Drugo pitanje je cijena. Biopesticid će vjerovatno bioti skuplji od oksalne kiseline, a dugotrajniji je i složeniji za upotrebu od uobičajenih hemijskih pesticida. Ali gljivica je sigurnije rješenje kada je riječ o zdravlju pčela i košnice.

• Pčele se mogu razboljeti ili uginuti ako su koncentracije oksalne kiseline previsoke, a drugi hemijski preparati mogu uzrokovati reproduktivne probleme kod oprašivača. Mi nastavljamo s razvojem učinkovitijih sojeva gljivica i mislim da će ovo biti dug proces, ali ako uspijemo biće to zaista veliki napredak, jer postoji mnoštvo pčelara koji ne žele stavljati pesticide u svoje košnice – zaključuje Han.