Pčelarski godišnjak: Bosanska Krupa- KAKVA JE BILA 1906. GODINA

Januar: Tečajem ovoga mjeseca bilo je kišovitije, snježnije, studenije dana 29, samo dva dana usljed povoljne topline pčele su izlijetale i čistile se.

Februar: Imao je u svemu 26 sniježnih dana, u koje je većinom padao snijeg i nanio velike smetove. U tri dana pčele su radi čišćenja izlijetale.

Mart: U ovome mjesecu imali smo 22 studena, sniježna i vjetrovita dana. Pčele su devet dana izlijetale i donosile cvijetni prašak i vodu. Na 2. o. mj. pčele su prvi put izlijetale i donosile cvijetni prašak i vodu. 5. o. mj. prvi lijep proljetni dan, na koji je obavljena prva opšta revizija pčela. Kod pregledavanja nađeni su svi pčelci u dobrom stanju. Pojedine košnice potrošile su preko zime popriječno 2-3 kg meda, a još se u košnicama kao zaliha nalazi 5-8 kg. Leglo je bilo razvijeno na 1-3 okvira.

April: Ovaj mjesec imao je 21 dan lijep i topao, kad su pčele donašale nektar, cvijetni prašak i vodu. Bilo je 9 studenije, hladnije i kišovitijeh dana. Koncem ovog mjeseca razvilo se leglo u amerikankama radi povoljna vremena od 4 do 8 okvira. Svi pčelci su po snazi izjednačeni.

Maj: U ovome mjesecu bila su samo 3 dana u koje pčele, radi vjetra i kiše, nijesu izlazile iz košnica. Svije ostalijeh dana mogle su pčele u neumornome radu sprovesti, premda su češće puta preko dana bile uslijed kiše ili vjetra u radu prekidane. Na 4. o. mj. kod pregledavanja našao sam da su pčele skoro sav stari med potrošile na prehranu legla u prošlom mjesecu, iako su pčele uslijed povoljnog vremena imale dovoljno paše na voćkama. Iz jačih košnica počeli su trutovi izlijetati, a u slabijim bilo je zatvorenog i otvorenog trutovskog legla. 23. o. mj. imao sam prvi prirodni roj iz pletare. 25. o. mj. pravio sam kod više našijeh pčelara umjetne rojeve. 27. je ustanovljeno medište u nekim košnicama. 30. je, mimo svijeh očekivanja, jedan umjetni roj pustio parojak. Da pčelac ne oslabi povraćen je parojak u starca natrag.

Juni: Ovaj mjesec bio je skoro od početka do kraja kišovit i vjetrovit, a dani promjenljivi i nestalni. Šest dana pčele nijesu nikako izlijetale; sve ostale dane, premda je bila neprestana promjena vremena, pčele su se ipak veći dio dana upotrijebile za izlet. Pri svemu nepovoljnome vremenu, pčele su se tečajem mjeseca rojile, i do konca mjeseca izrojile. Poradi slabe paše, da pčelci ne oslabe, morali su se, ne samo rojevi, nego i starci prehranjivati. Osobitu pažnju pčelar je morao posvetiti pčelama, da ih sačuva od grabeža. Zbog slabe paše pčele su čak i u sobe ulazile napadati na umjetno saće. Početkom mjeseca uspostavio sam u amerikankama i nekojim stubljikama odjeljenja za izvađanje zališnijeh matica. 24. o. mj. počela cvasti prva vrsta lipe. 25. o. mj. prvo vrcanje ovogodišnjeg meda.

Juli: Iako je tečajem ovoga mjeseca bilo dosta kiše, ipak su pčele 27 dana sprovele najviše u radu, skupljanjem meda lipovca i centrifugalna mašina više puta je upotrebljavana.

Avgust: U ovome mjesecu bila su samo dva kišovita dana; u ostale dane pčele su izlijetale od jutra do mraka. Sve do zadnjih dana mjeseca paša je bila dosta povoljna, te je dobitak u medu pčelaru obilato trud naplatio.

Septembar: 22 dana pčele su izlijetale, ponajviše radi čišćenja. Od velike žege bilje je sve izgorjelo, te nijesu imale pčele gotovo nikakve paše. Vrlo rijetko kad vidjela se po koja da cvijetni prašak unaša u košnicu. 24. o. mj. osvanuo je jak mraz koji je i zadnji jesenski cvijetak uništio. Svim pčelcima za zimu je ostavljena dovoljna količina meda. Ustanovilo se da u većini košnica nema dovoljna količina cvijetnog praška, te će se pčele već kod prvih proljetnijeh izleta prehranjivati brašnom.

Oktobar: Povoljno vrijeme. U više dane mogle su pčele izlijetati radi čišćenja. Iako je veliki mraz sve bilje uništio prošloga mjeseca, ipak je polovinom ovoga mjeseca cvala facelija, zasijana mjeseca augusta. Kad je vrijeme dozvolilo vidili su se na nekoliko gredica zasijanih facelija čitavi rojevi pčela. Uvjerih se, na osnovu iskustva, da je ova korisna medonosna biljka za naše pčele neocjenjiva, pošto joj mrazovi, ni hladni vjetrovi, niti druga nepogoda vremena nije mogla naškoditi. I kad je već sa svega drveća i lišće opalo facelija je još i onda bila ponosni ukras u mome vrtu, a pčelcima mila zabava.

Novembar: Preko očekivanja bili su dani u ovome mjesecu upravo krasni, kakovijeh u novembru već kroz više godina nijesmo imali. Osobito oko pola dana vijali su se čitavi rojevi pčela pred košnicama radi igre i čišćenja.

Decembar: I ovaj zadnji mjesec ove godine imao je lijep broj ugodnijeh dana, kad je pčelama omogućeno izlijetati; tako da mi pčelari možemo gajiti nadu da će nam pčelci iz zime izići čili i zdravi.

******

Kad bacimo pogled na godinu 1906. Moramo racionalni pčelari dobitkom meda biti zadovoljni. Nazad 2-3 godine bio nas je u ovoj okolini malen broj; iz godine u godinu naša se četa povećava, te nas već ove godine ima iz sviju staleža. Vrijedna pčelica, oko koje smo prionuli, već nas je do sada uvjerila da je pčelarstvo vrlo važna grana poljoprivrede. Svim silama trebalo bi nastojati da u svakom kutići naše Herceg Bosne, ne samo kod bega i spahije, nego i kod bijedna siromaška vidimo po koji sud pčela, držeći se one poznate: “Pčela je stado sirotinji”.

(Milan Martinović, učitelj, pčelar iz Bosanske Krupe. Objavljeno u “Težaku” broj 1, godina 1907)

(Arhiv BHP)