Pčelari uputili pismo potrošačima u BiH: MED KOJI KUPUJETE U TRGOVINAMA JE SUMNJIVOG PORIJEKLA!

Poznato je da je ovogodišnja pčelarska sezona bila katastrofalno loša, da zbog loših vremenskih prilika pčele nisu mogle obezbijediti ni sebi hranu, a o viškovima za pčelare da se i ne govori.

I ono što se vrcalo u pojedinim dijelovima BiH bilo je u skromnijim količinama, u odnosu na prosjek po košnici.

Zbog ovakve situacije pravi prirodni med je danas u BiH, ali i u regiji najtraženija roba. Pčelari koji drže do pčelarskog kodeksa i morala na kućnom pragu su u kratkom periodu rasprodali skromne količine pravog domaćeg meda.

Ali, šverceri nisu!

Godinama se u BiH priča o uvoznim lobijima koji plasiraju na domaće tržište med sumnjivog kvaliteta, te o sve masovnijoj pojavi proizvodnje patvorenog meda u „privatnim radionicama“ širiom BiH – od Međugorja do Cazina, te od Une do Drine. Ovakav med se, nažalost, može naći i u trgovinama, a prodaje se između šest i 12 KM. Dakle, znatno je jeftiniji od pravog, za koje su pčelari u BiH odredili cjenovnik od 20 KM po kilogramu.

Senaid Seno Didik, pčelar iz Glavatičeva iza sebe ima višedecenijsko pčelarsko iskustvo i porodičnu tradiciju. On godinama, zajedno sa svojim ocem upozorava na malverzacije u pčelarstvu. Ogorčen na moral pčelara, slab angažman inspekcija, te nedovoljnu kampanju organizacija za edukacviju potrošača, Didik je uputio javno pismo u kojem upozorava na pojavu patvorenog meda.

„Jedan sam od mnogih pčelara širom BiH koji se ovih dana uključio u akciju informisanja građanstva o masovnoj pojavi patvorenog “meda”.

Širom BiH, po prodavnicama, pijacama pa čak i pojedinim tržnim centrima imamo priliku vidjeti povećane količine “meda” sumnjivog porijekla. Ne bi to bilo ni malo čudno da prethodna, a i ova godina nije bila toliko loša po pitanju meda da je kao takvu ne pamte čak ni najstariji pčelari, a ni sa nekoliko godina unazad se nije bilo za pohvaliti.

Pčelarima je sasvim jasno da većina “meda” koji je trenutno dostupan u prodavnicama nije prirodni pčelinji, već patvorina od šećera, vode i eteričnih ulja. Falsifikatore ovakva jedna tegla koju proizvedu ne košta više od 2 KM. Cijena istog u prodavnici kreće se 6-13 KM.

S obzirom da naši pčelari svoj med prodaju isključivo na “kućnom pragu” te da isti nikako ili u veoma malim količinama prodaju otkupljivačima, nije teško zaključiti da neke kompanije uvoze patvoreni “med” ili med koji ne ispunjava uvjete za ljudsku upotrebu (med sa povišenom dozom teških metala ili pesticida). Kako med kao takav prođe kontrole i dospije na police trgovina, nije teško zaključiti – korupcija.

Podsjećanja radi, med u svijetu spada u treći po redu falsifikovani proizvod i nije onda ni čudo što je tako mnogo zastupljen. Ako u vašim prodavnicama primijetite tegle sa “medom” na kojim piše bagremov med, znajte odmah da nije pravi. Bagremovog meda u ovoj godini je slabo bilo, a i u prethodnoj u malim količinama, stoga nije moguće da je to taj med.

Ono na šta se kod kupovine meda treba obratiti pažnja je deklaracija na kojoj po zakonu mora pisati ime i prezime proizvođača, grad, država i broj telefona. Pored toga, treba znati da kupac nije u stanju razlikovati patvoreni od pravog meda i sve ono što možete pročitati na internetu (kako provjeriti je li med pravi) nije tačno.

Internet je mjesto gdje svako, bez imalo odgovornosti može pisati šta želi. Provjeru i kontrolu meda mogu izvršiti samo ustanove specijalizirane za tu namjenu.

Dakle, ako želite biti sigurni da kupujete pravi pčelinji med, onda ga kupite kod nekog provjerenog pčelara. Kao građansku dužnost uzmite sebi za obavezu da kada uočite med koji nema adekvatnu deklaraciju (deklaraciju sam opisao) isti slučaj prijavite službi za inspekcijske poslove kako bi oni izvršili provjeru. (Bhpčelar