Ovdje je klima surova. Zime su hladne a ljeta znaju biti vrela. Matica odgojena u takvom ambijentu po prirodi mora imati jak imunitet. Zdravije su i manje sklone oboljenjima od matica koje se proizvode u drugim krajevima BiH gdje je klima pitomija – kaže Nazmija.
U Varešu, nakon rata, nema rudnika, nema željezare… kaafane rade, žale se vlasnici „više na zijan, nego za korist“. Na prste se može izbrojati koliko ljudi radi u šumarstvu, nekoj stranoj tvornici rezervnih dijelova te jedan manji broj u privatnim firmama; pilanama i trgovinama.
Trenutno, od nekih 10.000 stanovnika (prije rata u Varešu je živjelo 22.300 stanovnika), u Varešu ima oko 70 pčelara i negdje oko 4.500 košnica. Broj se svake godine poveća za oko pet pčelara.
Osim kvalitetnog meda, u Varešu se proizvode i dobre matice. Tako, matica proizvedena u ovoj prirodnoj idili, tokom sezone daje maksimalan broj jaja. Najpoznatiji vareški proizvođač matica je Nazmija Nuhić.
„Ovdje je klima surova. Zime su hladne a ljeta znaju biti vrela. Matica odgojena u takvom ambijentu po prirodi mora imati jak imunitet. Zdravije su i manje sklone oboljenjima od matica koje se proizvode u drugim krajevima BiH gdje je klima pitomija – kaže Nazmija.
Njegov pčelinjak, osim kvalitetom, plijeni pažnju i pomalo neobičnim izgledom. Naime, Nazmijina žena Fata je slikar hobista, pa je veći broj njegovih košnica, umjesto u klasičnu plavu, smeđu, bijelu ili žutu boju, najčešće prošaran detaljima iz prirode: cvjetovima, potocima, insektima…(bhpčelar)
Discussion about this post