Mirko Šarović, državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH: Dobro bi bilo kada bi se pčelari u BiH ugledali na malinare!

Čini se da se nijedan ministar i ministarstvo na državnom nivou u BiH, kao Mirko Šarović i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa nisu posvetili svome poslu. Iako djeluju u izuzetno složenim domaćim, ali i svjetskim političkim prilikama, utisak je da samo iz Šarovićevog kabineta stižu lijepe vijesti za poljoprivrednike, firme, pa i državljane BiH. Jedino se zaobilaze pčelari! Zašto? Ministar Šarović odgovorio je na brojna naša pitanja i dao prijedloge kako da i ovu oblast unaprijedimo

BH PČELAR: BiH je dobila i certifikat „OK“, što omogućuje direktan izvoz proizvoda animalnog porijekla, uključujući i med, u zemlje EU. Šta to znači za stvari u praksi?

“Dobivanjem certifikata bilo koje ovlašenog certifikacijskog tijela ispunjen je jedan od uslova za izvoz meda. Drugi je veterinarski certifikat o zdravstvenoj ispravnosti koji izdaje Kancelarija za veterinarstvo, a ostalo se odnosi na špediterske usluge. Ako neka zemlja insistira na još nekim dodatnim certifikatima, odnosno uvjerenjima koji prate takve pošiljke, detalji se mogu dobiti i od špeditera, a ovi u vezi veterinarskog certifikata od Kancelarije za veterinarstvo.

Sve ostalo je na proizvođačima meda, prije svega da sami odluče koje je tržište za njih povoljnije, domaće ili EU tržište. Vidljiv je nedostatak proizvodnje dovoljnih količina meda za naše potrebe tako da na bh tržištu  ima prostora i potražnje za uvoznim medom.

Ono što bi bilo posebno od značaja je da se osim dostizanja standarda sigurnosti proizvoda, zaštiti i sam proizvod oznakom geografskog porijekla kako bi proizvod bio zaštićen na EU tržištu, npr. kao što je monofloralni med kadulje iz Hercegovine, ili pak kestenov med sa područja sjeverozapadne BiH (Cazin). To je veoma važno za postizanje prije svega povećanja nivoa konkurentnost i i prepoznatljivosti proizvoda na regionalnom i evropskom tržištu, ali isto tako viših prodajnih cijena meda.

Sve veći interes investitora

BH PČELAR: Statistika kaže da godišnje uvezemo meda u vrijednosti od oko dva miliona KM, a izvezemo jedva 80-tak hiljada KM. Ne čini li Vam se da kao društvo ne znamo iskoristiti sve blagodeti koje kao zemlja imamo za razvoj pčelarstva, ili smo svjesno postali robovi uvoznih lobija meda?

“Istina je da proizvodnja u BiH količinski nije dovoljna da podmiri domaće potrebe, a samo mali dio se izvozi i to meda sa posebnim karakteristikama i kvalitetom, prepoznatljivog porijekla. Za veće, komercijalne proizvođače meda, nužno je da se pored podrške proizvodnji podrži i prerada meda. Treba iskoristiti sve mogućnosti promocije meda i drugih pčelinjih proizvoda, certifikovanog i zdravstveno sigurnog proizvoda. Sve to treba da se vodi novim marketinškim pristupom kojim možete iskoristiti i ovu povoljnu mogućnost da se med može nesmetano izvoziti na EU tržište.

Uloga i obaveza nadležnih institucija, ali i proizvođača, je da preduzmu sve aktivnosti kako bi ojačali konkurentnost proizvoda po svim marketinškim aspektima, i sve to primijeniti u proizvodnji svih pčelinjih proizvoda, jer su se zahtjevi tržišta i pristup tržištu značajno izmijenili posljednjih godina, gdje je sada fokus na sigurnost proizvoda i kvalitet proizvoda, a posebno ovo vrijedni meda i drugih pčelinjih proizvoda.

Takođe, kada govorimo osim meda i o drugim pčelinjim proizvodima, koji imaju široku primjenu u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji, potrebno je uvezati prerađivačke kapacitete, ali i stvoriti uslove za nove investicije kako bi se ova proizvodnja ostvarivala na prostoru BiH. Ima interesa za ovakva ulaganja.

Prateći rezultate biznis foruma, a posebno onih koji se redovno održavaju u našoj zemlji, kao što je Sarajevo biznis forum, npr. vidljivo je da investitori traže mogućnosti za ulaganja između ostalih i u oblast proizvodnje i korištenja pčelinjih proizvoda. Politička stabilnost i povoljno okruženje svake države za ulaganja su osnovni preduslovi za privlačenje investicija, ali je osim toga potrebna, kako informisanost tako i koordinacija sa nadležnim institucijama koje redovno prate oblast investiranja (npr. FIPA).

BH PČELAR: Zbog čega smo pčelarstvo, iako ono ima sve predispozicije da postane jedno od najperspektivnijih i najsnažnijih razvojnih segmenta bh. privrede, sveli na „prosjački štap“?

Pčelarstvo je izuzetno zahtjevna i osjetljiva oblast u kojoj nije jednostavno postići brze i velike rezultate za kratko vrijeme. Prije svega, potrebno je kreirati i usvojiti dugoročno orjentisane politike kojim bi se iskoristili i ostvarili potencijali i mogućnosti ove grane. Treba imati u vidu da se razvoj energetskog sektora, transporta, izgradnje infrastukturnih objekata, a posebno klimatske promjene praćene vremenskim nepogodama (poplave, suše) i dr., ne daju baš neku garanciju da pčelarstvo „ima sve predispozicije da postane jedna od najperspektivnijih i najsnažnijih razvojnih segmenata bh. privrede“.

I pored svih teškoća, neki strateški proizvodi iz ovih sektora su u posljednje vrijeme postigli izuzetne poslovne uspjehe sa kojima se ponosimo. Zato bi i ovu oblast trebalo dodatno analizirati i strateški pripremiti kako bi se u dogledno vrijeme mogli koristiti i fondovi EU, posebno kada Bosne i Hercegovina dobije kandidatski status.

Daleko su IPA fondovi

BH PČELAR: Mogu li pčelari iz BiH i pod kojim uslovima koristiti sredstva iz evropskih pristupnih fondova za razvoj poljoprivrede i pčelarstva?

Novom IPA II Uredbom, Bosni i Hercegovini je ostavljena mogućnost da koristi sredstva u okviru svih područja politike. Poljoprivreda u cjelini, uključujući i pčelarstvo kao jednu od njenih grana nije oblast u koju se mogu usmjeriti i koristiti EU predpristupna sredstva. Razlog je nepostojanje usvojenog cjelovitog strateških dokumenata za poljoprivredu i ruralna područja i neuspostavljene IPARD operativne strukture za  upravljanje sredstvima namijenjenim za poljoprivredu kao sastavnog dijela Decentralizovanog sistema implementacije (DIS).

Zato je pomoć Bosni i Hercegovini trenutno usmjerena isključivo prema sektorima u kojima postoje dogovorene strategije kao i mehanizmi implementacije. Dakle, poljoprivredni sektor još uvijek ne spada u područja u kojim su ispunjeni preduslovi za finansiranje iz IPA II programa.

BH PČELAR: Šta bi trebale uraditi entitetska ministarstva poljoprivrede da pčelari u BiH budu respektabilnija privredna djelatnost?

“Ovo je pitanje ipak za entitetska ministarstva nadležna za poljoprivredu. Međutim, kao i u svakoj drugoj oblasti i za oblast pčelarstva prije svega treba izraditi jednu vrstu akcionog plana definisati mjere podrške i osigurati izvore sredstava za realizaciju istih. Sastavni dio ovog plana bi bila promotivna kampanja. Možda je ona kampanja koja će našoj djeci i omladini obezbijediti da med, osnosno proizvodi od meda budu jedan od osnovnih prehrambenih proizvoda, bila i najkorisnija.

Bilo bi efikasno da se promocija kombinuje i sa drugim strateškim proizvodima koji su vezani za oblast pčelarstva i proizvode pčelarstva. Takođe, pčelari preko svojih udruženja moraju biti uključeni u pripremu plana i pokrenuti intenzivniju saradnju sa entitetskim, kantonalnim, opštinskim vlastima.

Što se tiče ovog Ministarstva, ono je uvijek na raspolaganju za uključivanje u realizaciju ovakvih aktivnosti u skladu sa vojim nadležnostima. Dodatno koristim ovu priliku da pozovem pčelare i udruženja pčelara koji su zainteresovani ili već izvoze svoje proizvode, da se pojave i na sajmovima koje ovo Minisatarstvo podržava kao što je Mostarski privredni sajam ili Međunarodni sajam poljoprivrede u Novom Sadu.

Suva šljiva, orasi, med

Kada govorimo o preradi meda, možda se u BiH treba pozabaviti time da se dođe do tehnološki novog proizvoda koji bi bio prihvatljiv za potrošnju širokim potrošačkim masama, omasoviti njegovu upotrebu. Jedan od primjera suva šljiva u koju je stavljen orah i sve to zatopljeno medom. Sve prirodno, sve zdravo i sve u takvoj kombinaciji blagotvorno za ljudsko zdravlje. A sve domaći proizvod, proizvedeno na našim prostorima.

Slično je svojevremeno urađeno sa kakaom, kao sirovine, koji kada je obogaćen nekim drugim kvalitetom postao sasvim novi proizvod sa masovnom proizvodnjom i potrošnjom. Ali na tome treba raditi i na međunarodnom polju putem sajmova, zajedničkih edukacija i treninga, privlačenja investitora.

(Ekrem Milić/bh pčelar)