Med liječi oko bolje od sintetičkih kapi, zašto je potrebna standardizacija meda, koje nektarske, polenske i ljekovite biljke približiti pčelama?

Uz malo više zalaganja, pomoći i usavršavanja, ako je suditi na osnovu izjava u Tuzli, bh. pčelarstvo bi moglo biti izuzetno profitabilno. Tme u prilog najviše ide tvrdnja prof. Kadrije Hodžića da „bosanskohercegovačka proizvodnja daje tek nešto više od 1% porizvedene količine meda u Evropi. Budući da je EU tržište meda otvoreno za BiH (podsjetimo da proizvodnja meda u EU zadovoljava svega 55% ukupnih potreba) proizvodnja meda bi, uz malo bolju organizovanost i obrazovanje pčelara (uključujući i znanje o marketingu), izdašnije poticaje, i zadružnu integrisanost proizvođača, mogla biti jedan od najunosnijih i najprofitabilnijih djelatnosti u zemlji“

Kako sada stvari stoje, bh. pčelari i njihove pčele se nalaze u izuzetno teškoj situaciji. Priroda ove godine nije bila izdašna sa nektarom. Pčelari, ima se osjećaj, prepušteni su sami sebi kako bi predeverali ovu, kako neki navode, najtežu godinu do sada. Jedino što ohrabruje jeste činjenica da im posljednjih godina nauka pruža sve veću podršku i pomoć. Zajedno sa njima iznalaze načina za unapređenjem i razvojem ove grane poljoprivrede. Tome u prilog ide i Prvi kongres o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima koji je 15. juna održan na Tehnološkom fakultetu Univeziteta u Tuzli.

– Siguran sam kako će sva ova istraživanja i naučni radovi itekako doprinijeti i koristiti svima, posebno bh. pčelarima – izjavio je prof. dr. Midhat Jašić, jedan od glavnih „krivaca“ što je BiH dobila jedan ovako značajan kongres.

Kongres je okupio više od stotinu učesnika, a svoje naučne radove iz pčelarstva izložilo je oko 30 eminentnih profesora s univerziteta iz BiH i okruženja.

– Kongres je nastao kao rezultat dugogodišnje saradnje između Tehnološkog fakulteta iz Tuzle, Prehrambeno tehnološkog fakulteta iz Osijeka te još nekoliko eminentnih istitucija i pčelarskih udruženja i saveza iz okruženja – pojašnjava prof. Jašić.

Radovi na Kongresu su bili fokusirani na područje primjene savremenih tehnologija u pčelarstvu, ali i na hemiju i tehnolgiju pčelinjih proizvoda. Pri tome se uzimalo u obzir da se pčelarstvo temelji na nizu naučnih i stručnih disciplina počev od biologije, zoologije, genetike, hemije, biohemije, molekularne biologije, ali se oslanja i na ostale discipline kao što su agronomija, prehrambena tehnologija, farmacija, tradicionalna i konvencionalna medicina, informatika, ekonomija i druge pa su shodno tome i teme tretirale sva ta područja.

– Zbog raznolikosti tema i radova, vjerujem da će pčelari znati prepoznati ono što im je bitno za uspješno pčelarenje. Profesori su se potrudili da što više svoja izlaganja približe praktičnoj primjeni svega iznesenog tako da će itekako koristiti svima – čuli smo nekoliko sličnih komentara.

Izlagači su bili podijeljeni u dvije grupe. Svi su izrazili sreću zbog prisustvovanju Kongresu, posebno su izrazili zadovoljstvo i zahvalu prisutni pčelari koji su se složili da će ovo koristiti najviše njima. U nauci su našli podršku i nadaju se da će je dobiti i od svih ostalih koji mogu doprinijeti što boljem razvoju pčelarstva u BiH.

– Posebno me se dojmilo izlaganje o certifikaciji i deklaracijama meda, potom o tome šta je neophodno napraviti za izvoz meda, pa o klimatskim promjenama koje imaju utjecaja na pčelarstva, bilo mi je interesantno slušati i kako medom liječiti bolesti očiju… – nabrajao nam je pčelar Hajrudin koji je došao na Kongres u jednosatnoj pauzi Kongresa kada su se svi prisutni častili domaćim proizvodima u holu fakulteta.

Hajrudinovo mišljenje podijelili su i drugi prisutni pčelari koji su ustvrdili da sa ovog skupa nose kući vrijedna znanja.

ŠTA SE ČULO NA KONGRESU?

Izdvojili smo jedan mali dio sa predavanja, neke od bitnih informacija koje su prisutni mogli čuti, a u narednim brojevima BH pčelara, neka naučne radove ćemo objavljivati i u cjelosti.

Prof. Hodžić: U BiH 3.700 biljnih vrsta

U samom uvodu Kongresa, među prvim izlagačima bio je profesor Kadrija Hodžić sa Ekonomskog fakulteta u Tuzli. Iznio je niz zanimljivih činjenica, a mi smo između ostalog zabilježili ovo:

– Prirodni kapaciteti za proizvodnju meda u BiH su znatno veći od količine meda koja se posljednjih godina iznosi na tržište. Izrazito bogata flora (oko 3.700 biljnih vrsta), pogodan i čist okoliš, uključujući tradiciju čine odlične preduslove za proizvodnju visokokvalitetnog meda – između ostalog je govorio u svome 15-minutnom izlaganju. Ipak možda bi njegova konstatacija pred sami kraj izlaganja trebala biti vodilja pčelarima a to je da „bosanskohercegovačka proizvodnja daje tek nešto više od 1% porizvedene količine meda u Evropi. Budući da je EU tržište meda otvoreno za Bosnu i Hercegovinu (podsjetimo da proizvodnja meda u EU zadovoljava svega 55% ukupnih potreba) proizvodnja meda bi, uz malo bolju organizovanost i obrazovanje pčelara (uključujući i znanje o marketingu), izdašnije poticaje, i zadružnu integrisanost proizvođača, mogla biti jedan od najunosnijih i najprofitabilnijih djelatnosti u zemlji“.

Prof. Jašić: Standardizacija

Od prof. Jašića pčelari su mogli čuti šta im je to neophodno kako bi izvršili standardizaciju pčelinjih proizvoda, koje su im mogućnosti i zbog čega je potreba da naprave to.

Standardizacija kvalitete pčelinjih proizvoda je osnovni preduvjet njihove primjene u prehrani, farmaciji, medicini i drugim granama ovog sektora. Standardizacijom se uspostavlja ujednačen i pouzdan kvalitet, jasno definiranih svojstava, uz pouzdan fer raspon za različita hemijska, fizička, mikrobiološka i sezorna svojstva, koja karakterišu pčelinje proizvode kroz analitički validarne podatke – svojevrsni je zaključak njegovog izlaganja te su se pčelari složili da bi načine o standardizaciji trebao poznavati svaki pčelar.

Mr. farmacije Emilija Aleksovska: Ljekovitost biljaka i meda

Prisutni su pomno pratili i izlaganje Emilije Spasenski-Aleksovska iz ZADA pharmaceuticals koja je govorila o značajnijim nektarnim i polenskim biljkama te njihovoj farmaceutskoj primjeni.

– Veliki boj ljekovitih biljaka koje uspijevaju na podneblju BiH su istovemeno i cijenjene medonsne biljke. Medonosne biljke koje su izuzetno bogate nektarom i polenom, atraktivne su za pčele i stoljećima se primjenjuju za liječenje različitih bolesti su: jaglac, plućnjak, maslačak, neven, gavez, glog, malina, kupina, šipurak, kupina, matičnjak, žalfija, djetelina, vodopija, bokvica, majčina dušica, miloduh, melisa, lavanda i druge.

Značajno je da se neke od ovih biljaka mogu uspješno uzgajati u cilju obogaćivanja pčelinje ispaše, a istovremeno omogućuju višestruku korist pčelarima. Uzgajanje ljekovitog bilja u cilju obogaćivanja pčelinje paše je sve prisutnija strategija pčelarenja koja daje dobre rezultate i u pogledu količine kao i u kvalitetu meda. Ovaj pristup, približavanje medonosnog bilja pčelinjim zajednicama, za razliku od tradicionalnog približavanja pčelinjih zajednica medonosnom bilju je ekonomičniji i jednostavniji a benefiti su višestruki – između ostalog izjavali ja Spasenski-Aleksovska.

Prof. dr. Suzana Nikolić: Primjena meda u tretmanu bolesti oka

Jedno od najinteresantnij izlaganja bilo je ono od Suzane Pavlješević-Nikolić sa Poliklinike za očne bolesti JZNU Dom zdravlja Tuzla koja je govorila o upotrebi meda kod oboljenja oka. Cilj njenog rada bio je ukazati na indikacije i mogućnosti primjene meda u liječenju oboljenja oko.

– Med se kao terapijsko sredstvo koristi više od 8000 godina a terapijske indikacije podrazumijevaju primjenu meda kod oboljenja oka kao što su: konjunktivitisi, ulkusi rožnice, katarakta, glaukom, trahom i dijabetična retinopatija. Vitamini u medu imaju veću farmakološku vrijednost u odnosu na vitamine koji se dobiju sintetičkim putem. Upotreba meda kod sindroma suvog oka daje mu prednost u odnosu na sintetisane kapi obzirom na karakteristike samih vještačkih suza.

Studije koje su ukazale na primjenu meda kod katarakte takođe potvrđuju mogućnost prirodnog liječenja zamućenja leće… – između ostalog je izjavila

Pavljašević Nikolić.

Zadovoljan i prof. Jašić

Osim ovih, sva izlaganja na Kongresu, bila su itekako zanimljiva i korisna te su pčelari i prisutni slušali kvaliteti patvorenja meda, polifenolima i flavonoidima u medu, hemijskom sastavu i primjeni polena, propolisa i matične mliječi, uvjetima uvoza i izvoza pčelinjih proizvoda u BiH, pakiranju pčelinjih proizvoda, tehnološkim izazovima savremenog pčelarenja i klimatskim promjenama te brojna druga.

Zadovoljan sam i sretan jer je uspješno Kongres završen. Pčelarima će današnji radovi i slajdovi biti dostupni te se nadamo da će im itekako koristiti. Već idu dogovori o slijedećem kongresu koji bi naredne godine treba biti održan u Bihaću – kaže prof.dr. Jašić, koji je sa ostalim organizatorima prisutnima na kraju podijelio i certifikate zbog prisustvovaja i učešću na Kongresu.

(Alem Hodžić/BH pčelar broj 49)