Istražili smo: POZDRAVLJAJU LI SE PČELARI SA PČELARSTVOM!

Sve otežaniji uslovi pčelarenja, u startu izgubljena bitka sa uvoznim lobijima i proizvođačima patvorenog meda, nestabilne političke i ekonomske prilike, glavni su razlozi zbog kojih se gase pojedini pčelinjaci.U ovoj godini svoje je pčelinjake rasformiralo nekoliko izuzetno cijenjenih i velikih pčelara u BiH; neki su napustili BiH, drugi su razočarani, trećima su bolesti uništile pčelinjake….

Iz godine u godinu pčelari upozoravaju da im je med „sve gorči“. Medonosne ispaše sve oskudnije, pčelinje bolesti sve okrutnije, država sve veća maćeha pčelaru i poljoprivredniku, a troškovi u drastičnom porastu.

U nizu loših, prema svim analizama, godina koju ispraćamo je najgora. Loše vremenske prilike u proljeće, pa onda nagle ljetnje suše, desetkovali su medonosne paše, a samim tim i prinose u košnicama. U mnogim područjima pčele su se morale prihranjivati, što je bio dodatni udar na džep pčelara.
Uglavnom, ljubav pčelara prema pčelama i njihova volja da ulažu ne mali novac za prehranu pčela ili samo da ih održe u životu su bili odlučujući faktor da se ne prazne pčelinjaci. Iako, ono meda što je izvrcano ne pokriva ni troškove pčelara u osnovnoj proizvodnji, ljubav prema pčelarstvu i prirodi su jači od ekonomskih kalkulacija.

Sve otežaniji uslovi pčelarenja, u startu izgubljena bitka sa uvoznim lobijima i proizvođačima patvorenog meda, nestabilne političke i ekonomske prilike, glavni su razlozi zbog kojih se gase pojedini pčelinjaci.U ovoj godini svoje je pčelinjake rasformiralo nekoliko izuzetno cijenjenih i velikih pčelara u BiH; neki su napustili BiH, drugi su razočarani, trećima su bolesti uništile pčelinjake….

Mi smo pokušali istražiti opada li interes za pčelarstvom u BiH, te da li se manjuje broj pčela na našem području. Ono što je najinteresantnije, kada slušate Seju Delju, predsjednika Saveza pčelara Federacije BiH u ovom dijelu BiH sve je „med i mlijeko“. Zato, njegove izjave nećemo ni da prenosimo, previše su neozbiljne u krajnje ozbiljnom trenutku za pčelarstvo.

 Damir Barašin: U RS-U UBRZANO RASTE BROJ KOŠNICA
Predsjednik Saveza pčelara Republike Srpske Damir Barašin kaže kako je prisutna pojava da jedan manji dio pčelara koji su se aktivno bavili pčelarstvom napušta ovu djelatnost, ali da to nikako nije uticalo na smanjenje interesa za pčelarstvo. Naime, sve je veći broj novih i mladih ljudi, naročito u ruralnim dijelovima Republike Srpske koji šansu vide u pčelarstvu.
„Ako pratimo broj košnica u podsticajima Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske, vidimo da se on stalno povećava. Tokom nekoliko zadnjih godina mi smo sa nekih 60.000 sada došli na 140.000 košnica u podsticajima. Naravno, da je to iziskivalo i dodatna materijalna sredstva i pomoć resornog ministarstvca, tako da smo mi u zadnjih pet godina povećali budžet za pčelarstvo sa nekih 300.000 KM na 1.200.000 KM u ovoj godiniu. Ne kažem da je to dovoljno, ali jeste zaista pozamašna suma novca koja se izdvaja za ovu granu poljorpivrede – kaže Barašin.
Senad Smajić: PČELARSTVO GUBI NA ATRAKTIVNOSTI
Prema riječima Senada Smajića iz Udruženja pčelara Brčko i cijenjenog proizvođača pčelarske opreme u Distriktu, ali i šire, i na ovom dijeliću BiH zadnjih godina je primjetran pad broja pčelara. Stariji sve manje ulažu u širenje, a interes mladih je u opadanju.
„Kako su zadnjih godina pčelari iskusili da nije jednostavno doći do kilograma meda, da je to skup i težak put, te poskupljenjem opreme i lijekova za pčele, a istovremeno sve slabijim prinosima u košnicama, pčelarstvo gubi na atraktivnosti. Kreenulo je silaznom putanjom. – kazao nam je Smajić.
Dodaje, da je i po interesovanju za pčelarsku opremu mogao zaključiti da je pčelarima sve „gorči med“.
„Manje je mladih ljudi, amatera koji su zagriuzli u pčelarstvo, a oni stariji su smanjili kupovinu opreme za obnavljanje pčelinjeg fonda. Pesimizam se uvukao, tako da se sve svelo na minimum, da se održi to što imaju.
Isto tako je i u Kladuši, u Bosnaskoj Krupi je broj porastao za 15-tak novih članova
Sanski Most je odradio jedan dobar projekat sa TIK-om.

Hajrudin Šabić:IZ USK-A ODLAZE LJUDI, ALI PČELE OSTAJU
Iako se posljednjih godina sa područja USK-a ponajviše iselilo stanovnika u zemlje EU, prema riječima Hajrudina Šabica, predsjednika Kantonalnoh saveza pčelara, broj pčelara je u porastu.
„Razlozi za povećan interes za pčelarstvo su, prije svega, programi edukacije, ali i projekti koji su primamljivi za mlade pčelare. Radili smo ih u saradnji sa IFAD-om, TIK-om,,, Upravo kroz ove projkete smo uspjeli nadomjestiti odlazak ili napuštanje pčelarstva starijih pčelara – kaže Šabić.
On dodaje da je u Udruženju pčelara iz Cazina u broj članova porastao za 30 novih mladih ljudi. U Bosanskoj krupi za petnaestak, a da je zabilježen porast broja pčelara i u Kladuši i Sanskom Mostu.
 U Prijedoru manje 15 pčelara

Prema riječima Zlatka Brdara iz Prijedora koji se pčelarstvom bavi godinama, sve je više ljudi koji napuštaju pčelarstvo. Razlozi su loše ispaše, ali I pčelinje bolesti. On je tokom 2021. godine ostao bez 30 -tak društava.

“Stradala su mi 34 društva. To je veliki finansijski gubitak. Inače, ova godina je bila katastofalna. Ali, nije to samo ova godina, to je unazad 3 – 4 godine, katastrofa za pčelare. Pčelarstvo, inače, ima mnogo izazova, tako da u zadnje vrijeme neki pčelari odlučuju da odustanu od pčelarenja. – kaže Brdar.

Prema nezvaničnim informacijama u posljednih godinu dana, u Prijedoru je 15 pčelara u potpunosti ispraznilo košnice. “Teška situacija, neisplativost… Među članovima našeg Udruženja nemamo ljudi koji su odustali, ali imamo dobar dio ljudi koji ozbiljno o tome razmišljaju. Naime, zadnjih godina većina pčelara je u debelom minusu. – kaže Đuro Kunić predsjednik Pčelarskog udruženja “Prva pčela”.

(BHP)