DOK OSA ŠIŠKARICA TAMANI CAZINSKE KESTENOVE ŠUME, ČAK I STABLA U PEĆIGRADU IZ DOBA RIMLJANA, VLASTI BROJE MINISTARSKE FOTELJE I KRVNA ZRNCA STANOVNIKA

Najstarije stablo kestena nalazi se u Pećigradu kod Cazina. Smatra se kako je staro između 250 i 300 godina

Ako vlasti u BiH, a naročito u USK-a ne krenu u akciju zaštite kestenovih šuma, neće još puno proći vremena da će ovo područje ostati bez zdravih i kvalitetnih kestenovih šuma, plodova, pčelinje hrane i što je najtragičnije – brendiranog „Kestenovog meda Cazinske krajine“.

Unsko-sanski kanton ima oko 6.500 hektara kestenove šume, i najvećim dijelom u općinama Cazin, Bužim i Velika Kladuša. Pored nekontrolisane sječe, kesten je napala i osa šišarica.

• O ovoj pojavi su obaviješteni nadležni federalni i državni organi. Međutim protivparazit predator nije na listi, tako da ga u USK-a nisu dobili, a šišarica nemilosrdno tamani kestenove šume.

Osa šiškarica se godišnje širi i do trideset kilometara. Žarište, odakle je stigla, bilo je u Karlovcu, u pograničnom području Hrvatske i BiH.

Ugroženo je i oko 1 000 pčelara u Unsko-sasnkom kantonu koji se bave proizvodnjom brendiranog kestenovog meda. Ukoliko se ne bude djelovalo na vrijeme, može i u potpunosti uništiti kesten, te sve produkte koji se dobijaju od ove biljke, a pod time se podrazumijeva cijenjeni kestenov med, koji za mnoga domaćinstva u Cazinskoj krajini predstavlja osnovni izvor prihoda. Osa zahvata izbojke na listovima, list i svijet kestena.

Historija kaže da je pitomi kesten koji obitava na cazinskom području došao sa rimskim osvajanjima. Ako zavirimo u statistiku iz vremena Austro-ugarske vladavine doći ćemo do informacija kako je ovaj dio naše zemlje područje sa najviše kestenovih šuma na području južne Evrope.

Zvanični podaci ustanove koja gazduje svim šumama Unsko-sanskog kantona, u čiju nadležnost ulaze i ove kestenove šume kažu kako pitomi kesten predstavlja najznačajniju vrstu drveća na području cazinske Krajine, te zauzima značajne površine kako u privatnom tako i u društvenom sektoru.

Najstarije stablo kestena nalazi se u Pećigradu kod Cazina. Smatra se kako je staro između 250 i 300 godina. Njegov obim iznosi nevjerovatnih 11 metara, ono što najviše čudi jeste činjenica da je još uvijek je plodonosno.

Kestenov med po svojim vizuelnim karakteristikama je taman, ima prepoznatljiv miris i izrazito karakterističan, pomalo gorak okus. Snagom svojih osebujnih svojstava povoljno djeluje na cjelokupni probavni sistem. Potiče rad crijeva, olakšava rad preopterećene jetre i žuči, te štiti želučanu i crijevnu sluznicu. Kestenov med se preporučuje u borbi protiv bolesti probavnih organa: želuca, dvanaestopalačnog crijeva, žuči i jetre. Med kestena ima izvanredno djelovanje u oporavku kod žutice, koristi poslije operacije žuči…

Preporučuje se još uzimanje s čajem od stolisnika, kamilice, šipka i majčine dušice. Čajeve s medom od kestena treba uzimati nekoliko puta na dan i to jedan do dva sata nakon jela. (E.M./BHPČELAR)