ASMIR EF. FATKIĆ IZ KLOKOTA: IZDAT U ISLAMSKOJ VJERSKOJ ZAJEDNICI, ALI OD PČELA NIJE

Nakon otkaza u Islamskoj zajednici BIhać jer je dirnuo tamo gdje se kod nas u Bosni ne smije dirati, ef. Fatkić se okrenuo pčelarstvu i ne žali. Kaže, da mu je pčela promijenila život nabolje

O krajiškom efendiji i imamu Asmiru Faktkiću domaća i svjetska javnost je prvi put čula 2007. godine. Gotovo nevjerovatno, šokantno je djelovalo da u to vrijeme neko upre prstom u lopove u vjerskoj zajednici. On je to uradio i, samo na prvi pogled djeluje tako – da je svoju iskrenost i krajišku pravdoljubivost skupo platio.

Izbacili su ga iz Islamske vjerske zajednice, za njega niko nije želio da čuje. Ostaće zapamćeno da ga nije želio primiti ni saslušati ni reis Islamske vjerske zajednice.

Ostaće upamćen kao prvi čovjek u historiji koji je digao glas protiv kriminala u IZ. Tu je radio skoro 20 godina. Kao predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa IZ u Bihaću 2007. godine, kao odgovorna i ovlaštena osoba podnio krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu protiv članova IZ koji su u prethodnom periodu izvršili razne zloupotrebe položaja i krađu novca IZ.

Kao odgovoran građanin digao glas protiv krađe, prevara, zloupotreba i kriminala i bio kažnjen tako što mu je Discplinska komisija Rijaseta IZ nezakonito dala otkaz “zbog istupa u javnim medijima”, sa obrazloženjem da “nije smio podnositi krivične prijave koje su prouzrokovale niz problema i negativan publicitet IZ”.

Uzeta mu nafaka u službovanju, ali nije u životu. Danas mu nafaka dolazi iz košnica, iz pčelinjaka sa oko 120 društava.

• Ne mogu proizvesti meda koliko mogu prodati! Meda imam dva mjeseca od vrcanja i sve ode. Imam kupce za med svoje prijatelje i poznanike iz džemata Klokota, Bihaća, Sarajeva, Tuzle, Makedonije, Hrvatske, Austrije, Njemačke, Švedske, čak i u Tajlandu (njegovom prijatelju Denisu Musiću koji tamo boravi kao član međunarodne mirovne misije – priča efendija Fatkić.

Odrastao je, kaže, u radničkoj porodici, čitavog života se trudio da radi sve što je pošteno ako treba i 24 sata dnevno, da nije muhtač nikome osim Bogu. Ne rado priča i o vremenima gladi, nakon otkaza u Islamskoj zajednici. A bilo je i toga. Godina 2008. je bila najteža i neke slike, ma koliko se trudio da ih izbriše, ne može nikako da ukloni iz životnog filma.

• Ja nikada ne mogu zaboraviti kad moja Lejla kreće u školu i traži pola marke, a ja to nemam. Ili kad moj mali Amar zalupi vratima od frižidera i kaže da u nas i u dide nije isti frižider. Kako nije? Kaže u dide ima salame, ima sira, u nas nema ništa. Nemaju osiguranje, nemaju ništa.

Preživio je zahvaljujući pomoći prijatelja i darovima pčela. Tada je imao nekoliko košnica.

• Počeo sam proširivati pčelinjak na dvadesetak društava, pa na tridesetak i evo danas sam, uz Božiju pomoć, dogurao sa 120 košnica. Sa proširenjem pčelinjaka došla je i korist. Odlučio sam se ozbiljno baviti pčelarstvom jer mi je ono odmaralo dušu i tijelo, a nije u suprotnosti sa mojom vjerom. U Kuranu ima jedna sura XVI sura An-Nahl – što znači Pčela – priča Asmir ef. Fatkić

Dodaje da od meda kupi deset metara drva za zimu, opremi troje djece u školu, napravi tehnički pregled na vozilu. Ostane mu i džeparca da može još uložiti u pčelinjak. Ove godine nije bilo nafake, jer su kiše pčele ostavile bez proljetne paše.

• – To su Božije stvari. Bog je htio da bude loše vrijeme i mi protiv toga ne možemo. Ali, evo dao je da krene lipa i livada. Crna i bijela lipa su rodile u manjoj količini, livada obećava. Biće meda i za pčele i za prodati – optimista je Fatkić.

Njegov pčelinjak se nalazi na Grmuško-srbljanskom platou. Lijepo je sređen. Kaže, da je ovo potpuno ekološki čista priroda. U krugu od 50 kilometara nema pesticida, a to znači da njegov med nema ni grama olova. Svojevremeno su to prepoznali i stranci, naročito Slovenci, pa su upravo ovdje htjeli da podignu Centar za uzgoj matica. Donirana su i sredstva u iznosu od oko 600.000 KM, ali su preusmjerena nekim drugim kanalima u neke druge ruke i instuitucije.

Efendija Fatkić u jednoj sezoni sakupi blizu 200 kg polena, a kaže da u martu pčelama u pojilice dodaje i malo soli, jer su tako društva jača. Uz sve to, kad mu je najteže na ovodunjalučkim iskušenjima, ode na pčelinjak da odmori dušu! Pčele su postale njegov život!

Ističe kako se pčelama ide kada njima treba, a ne kada ti imaš vremena, jer tada obično bude kasno. Bitno je redovno pčele liječiti, voditi računa da imaju mladu maticu, hranu, vodu, mlado saće, mir i higijenu na pčelinjaku.

• Med je lijek za tijelo, ali pčela i pčelarstvo su lijek za moju dušu. Kada mi je najteže u ovodunjajlučkim iskušenjima, odem na pčelinjak da odmorim. Nešto uradim, a često ispred njih zaspim gledajući kako rade. Pun elana za život potom se vraćam kući.

Posmatrajući njihovu harmoniju u radu gdje se tačno zna ko šta radi, znam nekada kada otvorim sanduk i vidim koliko pčela ima na tako malom prostoru pomisliti „ne daj, Bože, da su ljudi, krvi bi bilo na sve strane – kaže malo u šali, malo u zbilji bihaćki imam i stručnjak za pčele. Njegov kontakt telefon je: 061 021 999

Prijetnje, napadi, nagrade

U vrijeme borbe sa vjetrenjačama Ef. Fatkić je imao pet fizičkih napada, čak i pokušaj likvidacije.

• Imao sam jedan slučaj kad sam otišao na dženazu, u srcu grada Bihaća, u vrijeme službe, dok sam se najmanje nadao, s leđa mi je prišao čovjek koji me inače prije napadao, a koji je blizak ljudima iz Medžlisa IZ Bihać, čovjek koji je osuđen na Sudu BiH za drogu, i skinuo mi ahmediju. Tada je uslijedila reakcija i došlo je do fizičkog obračuna između njega i mene. Takvo nešto nije zapisano da se ikad desilo, ni u najtežim vremenima za muslimane na ovim prostorima.

Efendija Fatkić je dobitnik brojnih domaćih i međunarodnih priznanja za med, ali i Nagrade Duško Kondor za građansku hrabrost koju je iskazao tokom 2007. i 2008. godine, žrtvujući posao i službovanje zarad istine, a protiv harama, zuluma i nepravdi.  E.Milić (BH PČELAR, YT)